Trećeg siječnja ove godine preminuo je u 85. godini aranžer, pijanist i glazbeni producent Krešimir Oblak (Koda). Rođen je 28. kolovoza 1929. u Zagrebu, gdje je završio gimnaziju i Muzičku školu Vatroslava Lisinskog. Glazbu je zavolio od najranije mladosti zahvaljujući majci koja je bila profesorica klavira. Pod jakim utjecajem jazza koji je početkom stoljeća osvajao Europu, Oblak je kao 15-godišnjak s Adalbertom Markovićem osnovao orkestar koji se zvao Admira.
Po završetku rata bio je pijanist i aranžer u orkestru Emanon s kojim je nastupao u Hrvatskom glazbenom zavodu te nekim zagrebačkim plesnim dvoranama. Početkom pedesetih godina odlazi s Big bandom Stanka Selaka na prvi inozemni angažman u Beč, gdje stiče i međunarodna iskustva. Godine 1957. postaje glazbeni suradnik za programe zabavne i jazz glazbe Radio Zagreba. Nakon osnivanja odjela za glazbenu proizvodnju Radiotelevizije Zagreb postavljen je za urednika – producenta Plesnog orkestra Radiotelevizije Zagreb kojeg je vodio Miljenko Prohaska. U nekoliko navrata bio je umjetnički direktor Festivala zabavne glazbe Jugoslavenske radiotelevizije u Opatiji.
Sudjelovao je u selekcijsko-prosudbenim komisijama Splitskog, Krapinskog i Slavonskog festivala, Melodijama Istre i Kvarnera, te Zagrebačkog festivala kojem je bio i direktor. Kao producent Plesnog orkestra (danas Jazz orkestar HRT-a) sudjelovao je na velikim europskim Jazz festivalima i turnejama.
Sudjelovao je i u organiziranju i realizaciji Pjesme Eurovizije u Zagrebu (1990.). Sve do umirovljenja 1996. godine a i kasnije, Oblak je surađivao s mnogobrojnim vokalnim i instrumentalnim solistima i grupama te pjevačima kao što su Ivo Robić, Drago Diklić, Gabi Novak, Višnja Korbar, Arsen Dedić, Stjepan Stanić, Tereza Kesovija, Ivica Šerfezi, Radojka Šverko, Josipa Lisac i još mnogi drugi.
Posebno treba istaknuti Oblakovu suradnju sa Zdenkom Vučković, koja je 1972. završila brakom i koju je kao producent i aranžer vodio sve do kraja života. Uz producentski posao potrebno je spomenuti Oblakov uređivački rad u Savezu muzičkih udruženja Hrvatske na izdavanju notnih albuma s područja zabavnih i festivalskih notnih izdanja.
Sklonost prema jazzu u mladosti utjecala je na Oblakov pijanizam i aranžerski rad koji je bio znalački, vrlo uspješan, dopadljiv i efektan. Pod utjecajem orkestara Glenna Millera, Lesa Browna, Harryja Jamesa, Woodyja Hermana, Nelsona Riddlea i Stana Kentona te njihovih aranžera Oblak je formirao svoj aranžerski opus nagrađivan brojnim nagradama na glazbenim festivalima i natječajima. Oblakovi tonski zapisi koji se trajno čuvaju u fonotekama Hrvatske radiotelevizije i Croatia recordsa (bivšeg Jugotona), te ostalim arhivima u Beogradu i Ljubljani, svjedočit će o Krešimiru Oblaku kao istaknutom predstavniku hrvatske zabavne glazbe 20. stoljeća.
Ispraćaj Krešimira Oblaka bit će u srijedu 8. siječnja 2014. u 13,40 sati iz mrtvačnice u Krematoriju.
