Europski autori traže novu zakonsku intervenciju zbog umjetne inteligencije
GESAC (Europsko udruženje društava autora i skladatelja), čiji je član i HDS ZAMP, pozdravlja sve izraženiji politički interes unutar Europske unije za novu zakonodavnu intervenciju koja bi sustavno odgovorila na izazove koje generativna umjetna inteligencija otvara u području autorskih prava.
Organizacija smatra da je posebna zakonodavna inicijativa na razini EU-a nužna te da predstavlja jedini učinkoviti način za rješavanje sadašnjih i budućih problema povezanih s korištenjem autorski zaštićenih djela u razvoju, treniranju i komercijalnom funkcioniranju sustava generativne umjetne inteligencije (GenAI).
Takav pristup sve jasnije podupiru i europske institucije: izvješće danskog predsjedništva o okviru licenciranja u doba umjetne inteligencije pokazuje da velika većina država članica smatra kako su potrebne dodatne regulatorne mjere, dok je Europski parlament u svojoj rezoluciji o generativnoj umjetnoj inteligenciji i autorskom pravu iz ožujka 2026. zaključio da postojeći pravni okvir nije dostatan za rješavanje licencijskih izazova koje donosi GenAI.
Prema stajalištu članica GESAC-a, aktualni regulatorni okvir ne uspijeva riješiti niz strukturnih problema. Neovlaštena uporaba zaštićenih djela od strane velikih globalnih AI sustava i dalje se odvija u golemim razmjerima, dok većina vodećih tehnoloških kompanija ne surađuje sustavno s autorima, kolektivnim organizacijama ni drugim nositeljima prava te ne osigurava odgovarajuću naknadu za korištenje sadržaja koji su korišteni u razvoju njihovih modela.
Postojeći licencni aranžmani uglavnom su ograničeni na velike međunarodne nositelje prava i tehnološke korporacije, često kroz privatne nagodbe povezane s američkim sudskim sporovima. Takvi modeli, upozorava GESAC, nisu dovoljno transparentni, ne pružaju pravnu sigurnost europskim autorima te se nerijetko oslanjaju na specifična tumačenja američkog fair use instituta, koji nije usklađen s europskim pravnim standardima i na području EU ne funkcionira.
Direktiva o autorskom pravu na jedinstvenom digitalnom tržištu (CDSM), koja regulira određene aspekte rudarenja teksta i podataka, obuhvaća tek dio aktivnosti povezanih s umjetnom inteligencijom. Ona ne pokriva cjelokupan niz autorskopravno relevantnih radnji uključenih u razvoj i komercijalno korištenje sustava GenAI. Istodobno, instrumenti provedbe povezani s Europskom uredbom o umjetnoj inteligenciji (AI Act), prema ocjeni GESAC-a, nisu osigurali dostatne mehanizme transparentnosti, provedbe ni odgovornosti.
Dodatni izazov predstavlja sve šira uporaba AI-generiranog sadržaja na digitalnim platformama, u medijima, emitiranju i javnim prostorima. To već sad stvara učinke zamjene originalnih ljudskih djela, smanjuje tržišnu vrijednost autorskih sadržaja te dugoročno može negativno utjecati na prihode autora, skladatelja, novinara, izdavača i drugih kreativnih industrija.
Za hrvatske autore, medijske kuće, glazbeni sektor, nakladnike i organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, razvoj budućeg europskog zakonodavstva mogao bi imati značajne posljedice. Kao dio jedinstvenog europskog tržišta, Hrvatska bi izravno osjetila učinke eventualne neadekvatne regulacije, osobito kroz moguću eroziju prihoda domaćih kreativnih sektora u korist globalnih AI platformi koje koriste europski sadržaj bez proporcionalne naknade.
„Sve je snažniji politički i stručni konsenzus da postojeći europski pravni instrumenti nisu dostatni za kompleksnost izazova koje generativna umjetna inteligencija postavlja pred autorsko pravo. Nova zakonodavna inicijativa ključno je regulatorno pitanje europske digitalne i kulturne politike u nadolazećim godinama – pa tako i hrvatske. Nadamo se da svi naši politički zastupnici u hrvatskim i europskim institucijama razumiju važnost toga,“ komentira Nenad Marčec, glavni direktor HDS ZAMP-a.
HDS ZAMP i sve ostale udruge za zaštitu prava europskih autora glazbe okupljene u GESAC-u, stoga zagovaraju donošenje posebnog europskog zakonodavnog akta koji bi jasno definirao obvezu licenciranja za korištenje zaštićenih djela u svim fazama razvoja i funkcioniranja generativne umjetne inteligencije, uključujući treniranje modela, sustav stvaranja sadržaja potpomognut dohvaćanjem vanjskih informacija (tzv. retrieval-augmented generation, RAG) i komercijalnu distribuciju sadržaja nastalog korištenjem AI.
Smatraju da je nužno uvesti snažnije mehanizme transparentnosti, oborivu pretpostavku uporabe za slučajeve u kojima pružatelji AI usluga ne osiguravaju dostatne informacije te jasne obveze suradnje s autorima, kolektivnim organizacijama i nositeljima prava.
Poseban naglasak stavlja se i na potrebu rješavanja tržišnih učinaka zamjene i razvodnjavanja vrijednosti djela ljudskih autora, odnosno situacija u kojima AI-generirani sadržaj izravno konkurira originalnim djelima, iako je nastao korištenjem postojećeg zaštićenog repertoara.
U europskom, pa tako i hrvatskom kontekstu, buduće zakonodavne odluke bit će ključne za očuvanje održivosti kreativnih industrija, medijskog pluralizma i kulturne proizvodnje. Stoga raste važnost da nacionalne institucije, stručna javnost, mediji i nositelji prava aktivno prate europske regulatorne procese te pravodobno procijene njihove potencijalne učinke na domaće autore i tržište.
Prema procjenama europskih sektorskih glazbenih, ali i drugih organizacija kreativaca, bez novog regulatornog okvira postoji ozbiljan rizik nastavka pravne nesigurnosti, slabljenja autorskih prava i daljnjeg prebacivanja ekonomske vrijednosti iz europskih kulturnih i medijskih sektora prema globalnim, uglavnom američkim i azijskim tehnološkim kompanijama.
