
Aleksandra Wagner
muzikologinja
(Zagreb, 1. ožujka 1959.)
U Sarajevu završila Srednju muzičku školu (solo–pjevanje) te 1983. diplomirala muzikologiju na Muzičkoj akademiji i komparativnu književnost i filozofiju na Filozofskom fakultetu. Kao stipendist usavršavala se u Turskoj. God. 1981.–1984. suradnik III. programa Radio–Sarajeva. Od 1984. živi u Zagrebu, a od 1990. živi u SAD, gdje je doktorirala sociologiju. U recentnim radovima pretežno se posvećuje tom području. Profesor je sociologije na New School University u New Yorku.
RADOVI (izbor): Heinrich Schenker, ili kakva je zapravo biologija tonova, Zvuk, 1981., 2; Na putu ka novoj teoriji muzike — Heinrich Schenker, ibid., 1984., 3; Uloga žene u očuvanju sefardske muzičke tradicije u Bosni, sveske Instituta za proučavanje nacionalnih odnosa, Sarajevo, 1984., 7–8 i dr.
Weber, Zdenka
muzikologinja, diplomatkinja (Varaždin, 17. lipnja 1950.)
Diplomirala engleski i njemački jezik na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i muzikologiju na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. 1985. obranila doktorat na Sveučilištu Sorbonne u Parizu. Od 1974. do 1994. radila u Muzikološkom zavodu Muzičke akademije u Zagrebu. Predavala povijest glazbe na Muzičkoj akademiji u Zagrebu i na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta u Osijeku. Predavala na Visokoj glazbenoj školi Hanns Eisler u Berlinu, radila u Institutu za muzikološka istraživanja Preussischer Kulturbesitz u Berlinu, a od 1992.–97. u Deutsche Oper Berlin kao osobna referentica glavnoga glazbenog direktora. Od 1997.–2001. je savjetnica za kulturu u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Berlinu a od 2001. je savjetnica u Odjelu za kulturnu promidžbu Ministarstva vanjskih poslova RH u Zagrebu. Od 2010. je ministar savjetnik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova RH, a od 2012. na mandatu u Veleposlanstvu RH u Republici Austriji. Od 1972. kontinuirano se bavi glazbenom publicistikom a od 1974. objavljuje i muzikološke radove u zemlji i inozemstvu.
Nagrade: Odličje Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića, Red hrvatskog pletera, Broš Kraljice Luize Društva Otto von Bismarck u SR Njemačkoj, Vitez umjetnosti i književnosti Republike Francuske, Nagrada Grada Varaždina, Nagrada Josip Andreis Hrvatskog društva skladatelja i glazbenih pisaca, Nagrada Varaždinske županije.
RADOVI. Knjige: Impresionizam u hrvatskoj glazbi, Recepcija glazbe Claudea Debussya u Hrvatskoj 1918.–1940., Matica hrvatska, Zagreb, 1995; U zagrljaju
glazbe, 1972.–2012., Tiskara Varaždin–Matica hrvatska Varaždin, Varaždin, 2012.; Milka Trnina, monografija, urednica, Općina Križ, Križ, 2013. Članci (izbor): Rane klavirske skladbe Božidara Kunca, Zvuk, 1981., 4; Uloga radničke klase u razvoju glazbene kulture Varaždina, Zbornik JAZU, Varaždin, 1981.; Odjeci Širolina povjesničarskog i glazbeno–publicističkog djelovanja u tisku njegova vremena, Arti musices, 1985., 16/1, 2; The contemporary soundscape as an impetus for the musical creativity, IRASM, 1987., 2; Slika Dore Pejačević u publicistici i muzikologiji u Hrvatskoj, Dora Pejačević 1885.– 1923., Našice, 1987.; Kako obrazovati mladog skladatelja? Studij kompozicije na Muzičkoj akademiji u Zagrebu
— iskustva i dileme, Slovenski glasbeni dnevi, Ljubljana, 1988.; Dragan Plamenac: »Trois poèmes de Charles Baudelaire« usamljeni primjer iz hrvatske glazbe, Slovenski glasbeni dnevi, 1990.; Povijesno značenje »Varaždinskog skladateljskog kruga«, HAZU, Zavod za znanstveni rad Varaždin Varaždin, 1992.; La diffusion de la musique de Claude Debussy en Croatie, Cahiers Debussy, Paris, 1992.; Grenzgänger zwischen den Kulturen — Jean– Claude Eloy, Neue Zeitschrift für Musik, 1992.,11; Neki aspekti prijema glazbe Claudea Debussyja u Hrvatskoj, Recepcija glazbe Claudea Debussyja u Hrvatskoj, Zbornik, urednice Sanja Majer–Bobetko, Zdenka Weber, Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu, Francuski institut u Zagrebu, Zagreb, 1996.; Ein Königrech für ein Paar Hosen!«, Überlegungen zm Thema »weibliche Musikinterpreten«, Professionalismus in der Musik, Hrsg. Kaden Christian i Kalisch Volker, Verlag die blaue euele, Essen, 1999.; »Kraljevstvo za par hlača!«, Promišljanja na temu »ženski interpreti«, U zagrljaju glazbe, Varaždin, 2012.; Postojano uvijek s hrvatskim narodom, Spomen knjiga HKD »Vladimir Fran Mažuranić«, Berlin, 2005.; Pola stoljeća glazbenih uspjeha tisuća mladih,
800 godina slobodnog kraljevskog grada Varaždina 1209.– 2009., HAZU, Zavod za znanstveni rad u Varaždinu, Varaždin, 2009; Nikola Glassl, skladateljska postojanost u okrilju klasičnosti (Prilog za životopis), KOLO, 1–2, 2010.; Ogledi o transkripcijama i redakcijama: Ennio Stipčević, Hrvatska glazbena baština na Varaždinskim baroknim večerima, HAZU, Zavod za znanstveni rad Varaždin, Varaždin, 2010.; Membership in the amateur singing choir — it is not singing only, Congreso Cultura Europea, Barcelona, 2011., Članstvo u amaterskom pjevačkom zboru — to nije samo pjevanje, U zagrljaju glazbe, Varaždin, 2012., Jedinstveni festival barokne glazbe u znaku Bečkih dječaka (Osvrt na 42. Varaždinske barokne večeri), KOLO, 5–6, 2012.; Hrvatska glazba uspješno pohodila austrijsku prijestolnicu (Osvrt na 8. Festival hrvatske glazbe u Beču), KOLO, 1–2, 2013.; Svjetska slava hrvatske primadone (O Milki Trnini — u povodu
150. obljetnice rođenja), KOLO, 3–4, 2013.; Zagrebački gitarski trio — tri desetljeća vjernosti, KOLO, 2, 2014.; Hrvatska kulturna promidžba kao jedan od preduvjeta očuvanja nacionalnog identiteta Hrvata u inozemstvu, Hrvatsko iseljeništvo i domovina, Razvojne perspektive, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, 2014.; Beč u vrijeme Jana Krtitela Vanhala, HAZU, Zavod za znastveni rad Varaždin, Zagreb–Varaždin, 2014.