Eva Sedak
muzikologinja (Zagreb, 17. srpnja 1938. – Zagreb, 2. ožujka 2017.)
Glazbeno školovanje započela je u Glazbenoj školi Pavao Markovac, a nastavila privatno kod prof. L. Šabana. Na Muzičkoj akademiji u Zagrebu studira na Odjelu za historiju muzike i diplomira 1963. godine. Na istoj ustanovi 1982. godine stječe stupanj magistrice muzikoloških znanosti, a 1986. na Filozofskom fakultetu sveučilišta u Zagrebu brani disertaciju pod naslovom “Josip Štolcer Slavenski — skladatelj prijelaza” stekavši znanstveni stupanj doktorice društveno– humanističkih znanosti iz područja filologije.
Od 1961. do 1993. zaposlena je na Hrvatskom radiju (Radio Zagrebu) kao muzička kritičarka, urednica Trećeg programa, glavna i odgovorna urednica Glazbenog programa i direktorica Glazbene proizvodnje.
Od 1981. honorarna je asistentica, od 1987. honorarna docentica, a od 1993. honorarna izvanredna profesorica na Odjelu za muzikologiju i glazbenu publicistiku Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu. Od 1994. stalna je izvanredna profesorica na istom Odjelu, te do 1998. njegova pročelnica i voditeljica Zavoda za sistematsku muzikologiju, od 2000. do umirovljenja 2008. godine u zvanju redovitog profesora. Od 1996. do 2001. godine nositeljica je predmeta Povijest glazbe na Pedagoškom fakultetu u Puli, Sveučilišta u Rijeci. Pozvana predavanja održala je na Karlovom univerzitetu u Pragu (1967.), na Ljetnim tečajevima u Darmstadtu (1988.), u Stuttgartu (1982.), Berlinu (1983.) i Kölnu (1984.).
Od 1980. do 1989. godine voditeljica je projekta Istraživanje hrvatske glazbe dvadesetog stoljeća Muzikološkog zavoda Muzičke akademije, a nakon 1983. Zavoda za muzikološka istraživanja IC JAZU. Osnivačica je (1988.) i voditeljica Muzikološke sekcije Hrvatskog glazbenog zavoda, od 1990. članica je Ravnateljstva HGZ–a, od 1993. njegova tajnica, a od 2003. potpredsjednica HGZ–a.
Od godine 1998. do 2004. nositeljica je projekta Povijest hrvatske glazbe dvadesetog stoljeća pri Zavodu za sistematsku muzikologiju Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu, prijavljenog kod Ministarstva znanosti Republike Hrvatske. Od 2008. voditeljica je višegodišnjeg istraživačko–izdavačkog projekta Hrvatskoga glazbenog zavoda Sabrana djela Blagoja Berse u suradnji s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu te uz potporu Ministarstva kulture RH i Gradskog ureda za kulturu.
Od 1965. do 1989. surađuje s Muzičkim biennalom Zagreb na različitim funkcijama unutar programskih i izvršnih odbora, te kao urednik biennalskih izdanja. Bila je članica Međunarodnog muzikološkog društva i Hrvatskog društva skladatelja, te suosnivačica (1992.) Hrvatskog muzikološkog društva i član njegova Upravnog odbora do 1997. godine. Bila je članica Upravnog odbora Fonda Lovro & Lilly Matačić, Upravnog odbora Fonda Stjepan Šulek, te do 2013. Upravnog odbora Hrvatske glazbene mladeži.
Bila je suradnica međunarodnih glazbenih enciklopedija Grove’s Dictionary of Music and Musicians (V. Britanija) i Musik in Geschichte und Gegenwart (Njemačka), te Hrvatske enciklopedije i Hrvatskog leksikona. Bila je također suradnica međunarodnog projekta Musikerbriefe als Spiegel überregionaler Kulturbeziehungen in Mittel– und Osteuropa pri Institutu za muzikologiju Sveučilišta u Leipzigu.
Nagrade: Nagrada Josip Andreis Hrvatskog društva skladatelja x2 (1984.; 2010. s N. Bezić); Odličje Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića (2001.).
RADOVI. A. ZNANSTVENI RADOVI: A.1 Knjige: 1) Josip Štolcer Slavenski — skladatelj prijelaza, 2 sveska, Zagreb, 1984.; Životopis glazbom, u: SEDAK, E. (ur.), Matačić, Zagreb, 1996.; Mjesta — vrijeme — puto
vi. Bilješke uz životopis Blagoja Berse. u: SEDAK, E. i BEZIĆ, N. (ur.), Blagoje Bersa, Dnevnik i Uspomene, Zagreb: HGZ 2010., str. 15–70. — A.2 Prinosi u časopisima i zbornicima: Some Problems in Contemporary Musical Criticism, International Review of the Aesthetics and Sociology of Music, I/2, 1970., 169–176; Glazba u bijegu od sebe — o nekim problemima kolektivne improvizacije, u: SELEM, P., (ur.), Novi zvuk, Zagreb: Nakladni zavod Matice Hrvatske, 1972., 68–75; Milko Kelemen ili igra kao bijeg pred starim i novim dogmama u glazbi, u: Isto, str. 242–249; Oblik kao svjedok oskudne glazbe — o problemima forme u djelima N. Devčića i I. Kuljerića, u: Isto, 277–286; Zvučno okružje glazbe Josipa Slavenskog, Zbornik Trećeg programa Radio Sarajeva, V/15, Sarajevo, 1976., 352–365; Josip Slavenski — bilješke o nekim do danas nepoznatim skladbama, Zvuk, 1981./2, 51–58; Josip Štolcer Slavenski — skice za životopis, Međimurje, 1983./4, 9–24; Petar Konjović u hrvatskom tisku, u: Život i delo Petra Konjovića, Beograd: SANU, 1989., 117–137; Klassische Gärten … und gleich wird es Abend. Die jüngste kroatische Komponistengeneration im Spannungsfeld der Gattungsüberschreitung, u: KOLLERITSCH, O. (Hrsg.), Entgrenzungen in der Musik, (=Studien zur Wertungsforschung, Bd. 18), Wien–Graz, 1987., 273–284; Eine Aesthetik im Übergang. Versuch einer hypothetischen Gegenüberstellung: F. Busoni–J. Š. Slavenski, International Review of the Aesthetics and Sociology of Music, 18/1, 1987., 97–116; Prilozi za povijest hrvatske glazbe 20. stoljeća: Uspostava i provjera istraživačkog sustava, Muzička kultura, 1–2, 1987., 18–23; Još jedan pokušaj o nacionalnom u glazbi, izlaganje na radnoj grupi Druge konferencije Međunarodnog društva za studij europskih ideja, Leuven, 1990., Zvuk 1990./5, 25–29; Nationaler Stil und europäische Dimension in der Neuen Musik der Jahrhundertwende. Der Fall Südslawien, u: DE LA MOTTE–HABER, H. (Hrsg.), Nationaler Stil und europäische Dimension in der Musik der Jahrhundertwende, Darmstadt: WBG, 1991., 45–54; Suvremenost kao epizoda. Prilog za poimanje napretka u međuratnoj glazbi s južnog ruba srednje Europe. Uz dokumentaciju Jugoslavenske sekcije Međunarodnog društva za suvremenu muziku, 1925–1930, Arti musices, 22/2 1992., 185–200; Der weiche Weg der kroatischen Musikavantgarde, u: SPERBER, R. u. GOJOWY, D. (Hrsg.) Russische Avantgarde & Musikavantgarde im Osten Europas, Dokumantation — Kongressbericht, Heidelberg: Kulturinstitut Komponistinen e.V., 1992., 231–239; Gesellschaftskritische Handlung — ein Weg aus der Musik oder ein Ausweg für die Musik. Gedanken zu einigen Werken von Vinko Globokar., u: DEMUTH, M. (red.) Kunst und Politik, Kolloquium der 3. Dresdner Tage der zeitgenössischen Musik 1.–10.10.1989., Dresden: DZzM 1993., 232–240; Extraterritoriality and the Revaluation of ‘the National Idiom’ in Music, History of European Ideas, Vol. 16, No. 4–6, Pergamon Press ltd. 1993. pp. 735–739; Nacionalizam u glazbi — pojmovna monografija (u okviru projekta Hrvatska glazbena terminologija), Arti musices, 1993. br. 1, 129–148; On the Slavic Element in Croatian Music, American Association for the Advancement of Slavic Studies (AAASS), Honolulu, 1993. (obj. u pripr.); Visionen für die Musik im Jahr 1, u: DEMUTH, M. (red.), Visionen fur das XXI Jahrhundert, Dresden: DZzM (obj. u pripr.); Music and Crisis, Fourth Conference of the ISSEI, Graz, 1994. (obj. u pripr.); Der weiche Weg am Rande — Verfemte Musik im balkanischen Grenzgebiet, u: BRAUN, J., KARBUSICKY, V., HOFFMAN, H.T. (Hrsg.), Verfemte Musik, Komponisten in den Diktaturen unserestisku) Jahrhunderts, Frankfurt a/M.: Peter Lang 1995., 273–283; Komponieren des Krieges. Versuch über funktionale Musik als Identifikationsebene, u: TUKSAR, S. (ur.), Zagreb i glazba /Zagreb and Music 1094.–1994., Zagreb: HMD, 1998., 495–503; Hrvatska glazba između ideologija i stilova (1916.–1961.), u: SUPIČIĆ, I. (ur.), Hrvatska i Europa. Kultura, znanost i umjetnost, V, Zagreb: HAZU — AGM (obj. u pripr.); Mut zum Fragment, u: RÖTER, G.
(Hrsg.) Musikwissenschaft zwischen Kunst, Ästhetik und Experiment. Festschrift für Helga de la Motte–Haber zum 60. Geburtstag, Königshausen u. Neumann, 1998., 555–561; »Barbarogenius« und »Chaos«. Der »Zenitismus« und sein Verhältnis zur Musik, u: KÄMPER, D. (Hrsg.), Der musikalische Futurismus, Laaber: Laaber Verlag, 1999., 215–235; Glazba u funkciji / kao funkcija krizom poremećene infrastrukture, u: ČAVLOVIĆ, I. (ur.) Zbornik radova s 1. Međunarodnog simpozija »Muzika u društvu«, Sarajevo 29.–30.10.1998, Sarajevo: Muzikološko društvo, 1999., 62–82; Prilozi za temu: Začeci nove hrvatske glazbe — ili: opseg i granice hrvatske glazbene Moderne, u: KATALINIĆ, V., BLAŽEKOVIĆ, Z. (ur.), Glazba, riječ, slika. Svečani zbornik za Koraljku Kos u povodu 65. rođendana, Zagreb: HMD, 1999., 305–325.; Zeichen einer kleinen Geschichte. Einige einführende Bemerkungen zur Geschichte der kroatischen Musik im 20. Jahrhundert. IRASM 31/2, 2000., 127–151; Iz komornog opusa Stjepana Šuleka. u: BAČIĆ, M. (ur.), Stjepan Šulek, o 15. godišnjici smrti. Zagreb: HGZ 2001.; Znakovi male povijesti. u: BITI, V., IVIĆ, N. (urednici) Prošla sadašnjost. Znakovi povijesti u Hrvatskoj. Zagreb: Naklada MD, 2003., 421–446; Nationale Musik oder die Konstruktion des Nationalen als Musik am Ende des 20. Jahrhunderts. u: LOOS, H., KEYM, S. (Hrsg.), Nationale Musik im 20. Jahrhundert. Kompositorische und soziokulturelle Aspekte der Musikgeschichte zwischen Ost– und Westeuropa. Leipzig: GudrunSchröder Verlag, 2004., 7–31; Znakovi moderne u djelima hrvatskih skladatelja. Pokušaj tipizacije. u: SEDAK, E., (ur.) Između moderne i avangarde. Zagreb: HMD, 2004., 11–36; Glazba pedesetih godina. u: MAKOVIĆ, Z., JANKOVIĆ, R. (ur.), Pedesete godine u hrvatskoj umjetnosti. Zagreb: Hrvatsko društvo likovnih umjetnika, 2004., 190–201; »Modern«, »Modernism«, »Modernist Classicism«. Croatian Twentieth Century Music. New Music World Magazine, 15, 2005., 4–18; Moderna, modernizam i klasicistička Moderna u hrvatskoj glazbi 20. stoljeća. u: KRPAN, E. i ŠPOLJARIĆ, B. (ur.), ISCM Svjetski dani glazbe, 23. Muzički biennale Zagreb. Zagreb: Hrvatsko društvo skladatelja/ Cantus d.o.o., 2005., str. 36–47; Božidar Kunc u kontekstu hrvatske glazbe. u: KOS, K. (ur.) Božidar Kunc, život i djelo. Zbornik radova sa znanstvenog skupa s međunarodnim sudjelovanjem u povodu 100. obljetnice rođenja. Zagreb: HMD, 2007., 23–37; Lovro Županović, skladatelj, glazbeni kritičar, pedagog. u: SUPIČIĆ, I. (ur.), Lovro Županović 1925.–2004. Spomenica preminulim akademicima. Zagreb: HAZU, 2007., 15–21; Igor Kuljerić … auditio — executio — compositio …. i Popis djela akademika Igora Kuljerića, u: KOS, K. (ur.), Igor Kuljerić 1938.–2006.( Spomenica preminulim akademicima, Zagreb: HAZU, 2008., 9–20 i 21–39; Suprotstaviti — prilagoditi — zanemariti. Znaci vremena u djelima »Generacije 1906«, u: GLIGO,
N. (ur.), Generacija 1906. Zbornik radova s muzikološkog simpozija u povodu 100. obljetnice rođenja Ivana Brkanovića, Mila Cipre i Borisa Papandopula, Zagreb: HAZU, 2008., str. 19–37; Historiografija kao svjedočenje. Josip Andreis o hrvatskoj glazbi 20. stoljeća, Arti musices 40/1–2 (2009.), 111–134; Komentari i popratni tekstovi. u: SEDAK, E. (ur.), Blagoje Bersa, Korespondencija I i II, Zagreb: HGZ 2012. i 2013, 319 stranica; Sudbina nacionalnih historiografija u globalnom kontekstu. Uz
100. godišnjicu rođenja D. Cvetka. u: SNOJ, J. (ur.), De musica disserenda, VIII/2 (2012.), str. 7–21; Nova nepoznata glazba? u: DAVIDOVIĆ, D. i BEZIĆ, N. (ur.), Nova nepoznata glazba. Svečani zbornik za Nikšu Gliga, Zagreb: DAF, Biblioteka Posebna izdanja, Knjiga 5, 2012., str. 31–47; Marko Ruždjak (Zagreb, 9. srpnja 1946.
— Zagreb, 23. veljače 2012.). u: GLIGO, N. (ur.), Spomenica preminulim akademicija svezak 182, Zagreb: HAZU, 2013., str. 9–20; Simfonijski svijet Stjepana Šuleka. U: CD izdanje: Stjepan Šulek, Osam simfonijâ. U povodu 100. obljetnice Šulekova rođenja. Zagreb, Cantus/ HDS, 2013. Nepaginirano; »Otklon kao estetika«. u: BUBLE, N. (ur.) Bašćinski glasi 2013., knj. 11., str. 11–12; Skladatelj ne zna što se nalazi u crnoj kutiji, u: BUBLE, N (ur.) Bašćinski glasi 2013., knj. 11., str. 13–19; Pitanja o Pitanjima. Bilješke uz dvije minijature za alt saksofon i klavir Petra Bergama, u: BUBLE, N. (ur.) Bašćinski glasi 2013., knj. 11., str. 187–194; Prilozi za biografiju Stjepana Šuleka,
u: GLIGO, N. (ur.) Zbornik u povodu 100. obljetnice rođenja Natka Devčića, Stjepana Šuleka i Ive Mačeka, Zagreb: HAZU i HDS (u pripremi). B. STRUČNI RADOVI: Prinosi objavljeni u časopisima i zbornicima: Funkcionalnost moderne muzike, Zvuk, 55, 1962., 519–525; Jugoslavenska muzika 1945–1965, ciklus od 24 emisije, Radio Zagreb, 1965./66.; Umjetnički profil kompozitora Milka Kelemena, 15 dana, 1967., 3–4; Glazba u bestežinskom prostoru — društveni aspekti suvremenog glazbenog posredništva, Zvuk, 1974./3, 352– 365; Avangardni historicizam kao suvremena manira — Igor Kuljerić: Les echos, Radio Zagreb, 31.05.1975.; Marko Ruždjak: Piste za orkestar, Radio Zagreb, 07.02.1976.; Na tragu kontinuiteta — o nekim aspektima hrvatske glazbe, Zvuk, 1979./1, 88–92; Klasični vrtovi Marka Ruždjaka, u: Zbornik Trećeg programa Radio Zagreba, 1979./3, 423–428; Gudački kvarteti Josipa Mihovila Stratika, Osorske glazbene večeri, Osor–Zagreb, 1980., nepag.; Stabat Mater Ive Brkanovića, Od– do, 1983./12; Građa za povijest hrvatske glazbe 20. stoljeća. Josip Štolcer Slavenski. u: Zbornik Trećeg programa Radio Zagreba, 1984./9–10, 240–257; Milo Cipra. Kammermusik, u: ALLIHN, i. (Hrsg.), Konzertbuch, Kammermusik A–G, Leipzig: VEB, Deutscher Verlag für Musik, 1984., 406–410; Razvojni kontinuitet hrvatske glazbe dvadesetih godina ovog stoljeća u kontekstu književno–teoretskog pojma povijesne avangarde, Sodobnost, 1985./2, 206–213; Dora Pejačević i povijesna avangarda hrvatske glazbe dvadesetog stoljeća, u: VEBER, Z. (ur.), Dora Pejačević 1885–1923, Našice, 1987., 1–11; Gedanken zu einem sinnvollen Wettbewerb, Institut für Wertungsforschung der Hochschule für Musik und darstellende Kunst, Graz, 1988,, rkp.; Keine Zeit fur Romantik. Die Komponistin im sudslawischen Raum, u: SPERBER, R. & FELD, U. (Red.), Komponistinen Dokumantation, Heidelberg: Kulturinstitut Komponistinen gestern–heute e.V., 1989., 112
— 117; 30 godina MBZ–a. Prijedlog za fonoantologiju,
u: LIPOVČAN, S., (ur.), XVI. Muzički biennale Zagreb 6–12–4–1991., Zagreb: MIC KDZ, 1991., 64–72; Autorske jedinice za 1. izdanje Muzičke enciklopedije JLZ, Zagreb, 1963.; Komentari za autorske ploče hrvatskih skladatelja: Bogdan Gagić, Stanko Horvat, Milko Kelemen, Davorin Kempf, Igor Kuljerić, Frano Parać, Marko Ružđak, Josip Slavenski; Aufbruche der Musik im Sudosten, u: STANISLAWSKI, R., BROCKHAUS, Chr. (Hrsg.). Europa, Europa. Das Jahrhundert der Avantgarde in Mittel– und Osteuropa, Bd. 2, Bonn, 1994., 225–230; Methodische Grundsatzfragen der Kulturregion, u: H. LOOS, H. (Hrsg.) Kulturregionen in der Mitte Europas, Technische Universitat Chemnitz–Zwickau, 1995., 254–260; Glasovirski opus Stjepana Šuleka, CD MIC KDZ, Zagreb, 1995.; Croatian Music Between the Wars, Hrvatski Radio za ABC, 1996.; Autorske jedinice za Hrvatski leksikon (Ur. A. VUJIĆ), HLZ 1996.; Autorske jedinice za Hrvatsku enciklopediju (Ur. S. TUKSAR), 1999. i dalje; Pouka uspomene — Lovro pl. Matačić. WAM, II/6, 2000., 60–66; Uloga povijesti nacionalnih glazbi u kontekstu nastave opće povijesti glazbe. Theoria II br. 2, 2000., 13–16; Stjepan Šulek — the antiprogressive?, WAM, III/10, 2001., 36–39; Was die Erinnerung lehrt.
u: SEDAK, E. (Ur.) Lovro von Matačić. Eine Ausstellung aus dem Nachlass des Künstlers. Zagreb: Fond L.&L. Matačić, 2003., 5–10; Polifonija pripovjednog skladanja. U povodu knjige Viktora Žmegača, Književnost i glazba. Vijenac, 243, 26 lipnja 2003.; Pluralizam modernističkog stazisa. Uz koncert u ciklusu »Otkrića« za Europsku radijsku uniju (objavljeno i na engleskom jeziku). HRT, 29. 04. 2004.; Hrvatska glazba prve polovine 20. stoljeća. www.culturenet.hr. Panorama/Glazba/20. stoljeće I, datum pristupa 14.11.04. (i engleska verzija); »Dugi dan« Stjepana Šuleka. Dvadeset godina od rođenja i (gotovo) dvadeset od smrti. Cantus, 130, 2004., 15–18; Ivo Parać. Predgovor not-nom izdanju Ivo Parać: ‘Andante amoroso’ za gudački kvartet. Split: 2004.; »Zlatne dvadesete godine«. u: SEDAK, E. (ur.), HGZ — ISCM uz osamdesetu godišnjicu osnivanja Društva za suvremenu muziku. Zagreb: HGZ, 2005., nepag.; Glazba — znakovi, tragovi, aporije. U: Strast i bunt. Ekspresionizam u Hrvatskoj, Zagreb: Galerija Klovićevi dvori 2011, katalog izložbe, str. 94–101; Ostajem tamo gdje jesam. Razgovori sa Stankom Horvatom. U: N. Horvat (ur.), Stanko Horvat, Zagreb: Can-tus/HDS, 2011; »Frano Parać«. u: dvostruko CD izdanje. Zagreb: Cantus/HDS, 2014. nepaginirano; Josip Štolcer Slavenski. u: BUDAK, A. (ur.), Enciklopedija hrvatskog identiteta. Zagreb: Profil–international (u tisku); Lovro pl. Matačić. u: BUDAK, A. (ur.), Enciklopedija hrvatskog identiteta. Zagreb: Profil–international (u tisku); Autorske jedinice za NGroveD i MGG
(K. Baranović, I. Brkanović, M. Cipra, P. Dešpalj, I. Malec, K. Odak, S. Šulek). — C. PRIJEVODI: C.1 Knjige: ERDING, S., Apokaliptika, u: BLAŽEKOVIĆ, Z. (ur.) Milko Kelemen: Apokaliptika. Zbornik uz jednu baletnu operu, Zagreb: MIC KDZ, 1983., 41–166; MARKOVAC, P., Die Harmonie M. P. Musorgski’s (Harmonijski jezik u djelima M. P. Musorgskog), u: RAD JAZU, knj. 409, I. dio (ur. N. DEVČIĆ i L. ŽUPANOVIĆ) Zagreb, 1988., 29–167. — C.2 Prinosi objavljeni u časopisima i zbornicima: Ferrucio Busoni: Nacrt nove estetike glazbe. u: Zvuk, 1989., 4, 43–53 i 1990., 5, 31–41.; Tridesetak prijevoda znanstvenih i stručnih članaka s njemačkog i engleskog jezika u emisijama Trećeg programa Hrvatskog radija, te u raznim domaćim časopisima. — D. UREDNIČKI RAD: D.1 Knjige: Katalozi Muzičkog biennala Zagreb, (dvojezično) Zagreb: MBZ 1975. i 1977.; Skladateljske sinteze osamdesetih, (dvojezično) suurednik BOŽIĆ, M., Zagreb: MBZ 1986.; Matačić, (višejezično), Zagreb: Fond L. & L. Matačić — AGM, 1996.; Krsto Odak, život i djelo, (dvojezično), Zagreb: HMD–HGZ, 1997.; Lovro von Matačić. Eine Ausstellung aus dem Nachlass des Künstlers (objavljeno još na engleskom, talijanskom i češkom jeziku). Zagreb: Fond L.& L. Matačić, 2001.; Između moderne i avangarde. Hrvatska glazba 1910.–1960. Zbornik radova s međunarodnog znanstvenog skupa, Zagreb, 1996. Zagreb: HMD– HGZ, 2004. Blagoje Bersa, Dnevnik i Uspomene, (zajedno s N. Bezić), Zagreb: HGZ 2010; Blagoje Bersa, Korespondencija I i II, Zagreb: HGZ 2012. i 2013; Sabrana djela Blagoja Berse (Klavirska djela, Komorna djela, Zborska djela, Dramatska uvertira, Idila, Capriccio–scherzo, Sunčana polja, Sablasti, Hamlet, Una notte in Ellade), Zagreb: HGZ, 2010 — 2015. — D.2 Časopisi: Josip Štolcer Slavenski i njegovo vrijeme, Međimurje 13/14, Čakovec, 1988.; Član uredništva hrvatskog muzikološkog časopisa Arti musices od 1986. godine, zamjenik glavnog urednika od 1990.; Član uredništva Međunarodnog muzikološkog časopisa International Review of the Aesthetics and Sociology of Music od 1992.; Član uredništva Sabrana djela Josipa Štolcera Slavenskog 1985.–1991.; urednica za glazbu časopisa za kulturu, književnost i umjetnost Vijenac, 1997.–1999. — E. OSTALO: Dvjestotinjak kritika i publicističkih radova objavljeni u dnevnim i tjednim novinama i časopisima, na Trećem programu Hrvatskog radija i Televiziji.
— Povijest glazbene kritike (presjek) uz izbor prevedenih tekstova. Skripte izrađene za potrebe nastave unutar kolegija Povijest i teorija glazbene kritike na Odsjeku za muzikologiju Muzičke akademije sveučilišta u Zagrebu.