Hds

Upoznajte HDS

o Nama Povijest HDS-a HDS Tim Radna tijela Službeni akti Kolektivno ostvarivanje autorskih prava
Vijesti Projekti Aktivnosti članova Članovi Godišnje nagrade Natječaji Muzički materijali

pretraži

natrag

Hana Breko Kustura

Hana Breko Kustura

Muzikologinja prof. dr. sc. Hana BREKO KUSTURA (Split, 1970.) je zaposlena  na Odsjeku za povijest hrvatske glazbe Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU, u zvanju znanstvene savjetnice u trajnom zvanju. Od godine 2018. je članica suradnica HAZU-a.

Muzikologiju je diplomirala 1993. (mentori: akademkinja Koraljka Kos i akademik Nikša Gligo), a potom magistrirala (1998.) i doktorirala (2002.) na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu, pod mentorstvom prof. dr. Andreasa Hauga (Sveučilište Erlangen-Nuernberg) i akademkinje Koraljke Kos.

Pedagoškim se radom bavi od 1998. Danas je naslovna redovita profesorica muzikoloških predmeta rane glazbe na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu. Specijalizirala se za istraživanje glazbe srednjega vijeka te poglavito latinskih rukopisnih izvora za crkvenu glazbu u Hrvatskoj od 11. do 18. stoljeća. Posljednih godina bavi se istraživanjem izvora za cantus fractus i franjevačkim glazbenim rukopisima Hrvatske u europskom kontekstu.

Od 2017. do 2021. bila je voditeljica interdisciplinarnog znanstvenog projekta Hrvatske zaklade za znanost (HRZZ) – “Hrvatski glazbeni i liturgijski kodeksi srednjega vijeka: Interdisciplinarna obrada“ (CROMUSCODEX70), IP 6619. Članica je Međunarodnoga muzikološkog društva (IMS-a), Hrvatskoga muzikološkog društva (HMD-a) te Hrvatskoga društva skladatelja čija je članica Skupštine predstavnika bila u periodu od 2020-2024.

Od 2024. predstavnica je muzikologa – suradnih članova u Skupštini predstavnika HDS-a (savjetodavna uloga).

Vanjska je suradnica Trećeg programa Hrvatskoga radija. Surađivala je na znanstvenim projektima »Sređivanje, katalogizacija i obradba muzikalija u Hrvatskoj« (glavni istraživač akademik Stanislav Tuksar, 1997. — 2007.) i »Spomenici hrvatske glazbene baštine« (voditelj projekta prof. dr. sc. Ennio Stipčević, 2007. –2012.).

Od godine 2022. članica je Knjižničnog odbora knjižnice HAZU-a.

Bila je stipendistica fondacije DAAD-a na “Friedrich-Alexander” Sveučilištu Erlangen-Nürnberg (1994./1995.) i Dresdenu (1992.), fondacije Reserach Support Scheme za boravak na MTA Institutu za muzikologiju u Budimpešti (1996. i 1999.), Talijanskog instituta za kulturu za boravak na Sveučilištu Verona te Švedskog instituta za boravak na institutu “Corpus troporum” Sveučilišta u Stockholmu. Godine 2000. je boravila je na usavršavanju pri NTNU Sveučilištu u Trondheimu, a postdoktorski studijski boravak provela je u Briselu i Luxembourgu (2003-2004., ukupno 12 mjeseci). U rujnu 2019. boravila je na stručnom usavršavanju na Sveučilištu “Julius Maximilian” u Würzburgu pri Institutu za muzikološka istraživanja.

Dobitnica je Nagrade Hrvatskoga glazbenog zavoda (HGZ-a) 1993. za najbolji diplomski rad, Nagrade HAZU-a za muzikologiju godine 2003. Godine 2017. dobila je osobnu Nagradu grada Sinja za područje glazbene kulture.

  1. godine je nagrađena Srebrenom poveljom Matice hrvatske, a 2019. predsjednica Republike Hrvatske odlikovala ju je Redom hrvatskoga pletera za osobitu promidžbu i istraživanje hrvatske crkvene glazbe.
  2. godine joj je dodijeljena godišnja Nagrada za muzikologiju i glazbenu publicistiku – “Josip Andreis” Hrvatskoga društva skladatelja (HDS-a) za projekt „Hrvatski glazbeni i liturgijski kodeksi srednjega vijeka: Interdisciplinarna obrada“ (CROMUSCODEX70).

Od 2017. obnaša dužnost predsjednice  kulturnog Vijeća za glazbu  i  glazbeno-scenske umjetnosti pri Ministarstvu kulture i medija  RH, a godine 2024. postaje članicom Upravnog odbora uglednog međunarodnog znanstvenog časopisa za sakralnu glazbu Rivista Internazionale di Musica Sacra.

Bila je gost-predavač na Sveučilištima u Europi, SAD-u i Kanadi.

Objavila je pet autorskih znanstvenih knjiga i osamdeset znanstvenih radova u Hrvatskoj i inozemstvu.

Aktivno se služi engleskim, njemačkim i francuskim, a pasivno i talijanskim jezikom.

 

Bibliografija

Popis radova (izbor)

Knjige

  1. Misal MR 70 zagrebačke Metropolitanske knjižnice, Kontekst nastanka i primjene srednjovjekovnoga glazbenoga rukopisa, HMD, Serija Muzikološke studije, br. 7, Zagreb, 2003, ISBN 953-6090-20-1 / (nagrađena Nagradom HAZU 2003.)
  2. Osnovna glazbena škola Jakova Gotovca Sinj – Oris povijesti (1958.-2008.). U prigodi proslave 50. obljetnice glazbenog školstva u gradu Sinju, OGŠ Jakova Gotovca Sinj, Split, 2009, ISBN: 978-953-55624-0-5
  3. Najstarija misna knjiga srednjovjekovne Pule (11. stoljeće) – Notirani glazbeni kodeks iz Samostana franjevaca konventualaca u Šibeniku, tzv. šibenski “Liber sequentiarum et sacramentarium”, HMD, Serija Muzikološke studije br. 15, Zagreb, 2012, ISBN 978-953-6090-45-7
  4. Fra Mirko Marić -Hana Breko Kustura – Hrvojka Mihanović Salopek, Fra Petar Knežević, Gospin pjesnik i glazbenik, Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja Split i Matica hrvatska ogranak Sinj-VAD, Sinj, 2017.
  5. Glazba povijesnih hrvatskih zemalja u srednjemu vijeku, Leykam international, Zagreb, 2022.

 

Recentni znanstveni radovi (izbor):

 

  1. Srednjovjekovne liturgijsko-glazbene veze nadbiskupije Ostrogon (Esztergom) i biskupije Zagreb: sličnosti i razlike, Croato-Hungarica, uz 900. godina hrvatsko-mađarskih povijesnih veza, ur. Jauk-Pinhak – M.- Kiss – G.Cs. Nykomarkay I., Katedra za hungarologiju FF Zagreb i Matica hrvatska, Biblioteka hungarologica zagrabiensis, sv. 1., Zagreb 2002., str. 129-140.
  2. Nepoznati srednjovjekovni glazbeni kodeksi pulske katedrale. Arti musices, 33, br. 1, Zagreb, 2002., str. 69-78.
  3. Among the Beneventan, Italian, South German and Hungarian Traditions – Research Aspects of Croatian Medieval Plainchant Sources, Journal of Croatian Studies, Vol. 42, 2003, (za 2001), New York, str. 53-71.
  4. Non Beneventan Plainchant Relics in Medieval Dalmatia, Journal of Croatian Studies, Vol. 42, 2003, (za 2001), New York, str. 71-93.
  5. Raritetni napjevi u čast lokalnih patrona – odabir i rekonstrukcija napjeva iz repertoara hrvatskih i talijanskih liturgijsko-glazbenih kodeksa, “Religijske teme u glazbi. Zbornik radova međunarodnog simpozija održanog u Zagrebu 15. prosinca 2001.” (uredio Marijan Steiner), Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove, Zagreb, 2003., str. 49-69.
  6. Regenšburški tropus u šibenskom misalu, Glazba i baština, zbornik u čast Lovri Županovicu, Šibenik, 2002, str. 35-48.
  7. The so called ‘Liber sequentiarum et sacramentarium’  Šibenik, Monastery of Franciscans the Conventuals, 11th Century, The Oldest Medieval Missal of Pula, Istria”, Studia Musicologica Academiae Scientiarum Hungaricae 45/1-2 (2004), str. 37-54.
  8. Hrvatski srednjovjekovni glazbeni kodeksi –  na razmeđi različitih kulturnih  tradicija, Svečani zbornik u čast Tomislava Raukara, ur. Neven Budak, Filozofski fakultet Zagreb,  str. 107-120, Zagreb, 2005.
  9. Kirchenmusik Kroatiens: vom Mittelalter bis zur Gegenwart. Ein Ueberblick, Kirchenmusik auf dem Balkan, Weger Verlag, Brunnen, 2006, str. 97-119
  10. Fra Josip Ante Soldo, glazbenik i muzikolog, “Fra  Josip Ante Soldo. Život i djelo”,  Zbornik radova sa simpozija održanog u Sinju, 6. listopada 2006. / Zvonko Tolić (ur.). – Split : Dalmacijapapir Split , 2008., str. 117-136.
  11. Primjeri jednostavnog liturgijskog višeglasja iz Hrvatske u europskom kontekstu, Arti musices, 39/1, str. 3-33.
  12. Iz repertoara hrvatskih srednjovjekovnih glazbenih kodeksa-napjevi u čast lokalnih svetaca, Hagiologija: kultovi u kontekstu, Zbornik radova prvog kongresa « ; Hagiothece» ; održanog u Dubrovniku u listopadu 2005 / Ana Marinković i Trpimir Vedriš (ur.). – Zagreb : Leykam International d. d. , 2008, str.  77-87
  13. Iz rukopisno-glazbene riznice samostana dominikanaca u Starom Gradu na Hvaru (15.-16. st.): prilog tradiciji srednjovjekovne “jednostavne polifonije” iz Hrvatske, Humanitas et litterae: Zbornik u čast Franje Šanjeka,  ur. ( Lovorka Čoralić, Slavko Slišković), Dominikanska naklada Istina – Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2009, str. 803-817
  14. Najstariji sakramentar srednjovjekovne Istre iz 1050. godine u kontekstu europskih liturgijskih kodeksa, Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i drustvene znanosti HAZU,  26 (2009); str. 1-48
  15. Sinjski kantuali fra Petra Kneževića (1767.) u kontekstu “ polifonije semplice” i “ cantus fractusa” konkordanca u talijanskim izvorima, Povijesni prilozi , 34, 2008 str, 123-142
  16. Svjedočanstvo Notkerove zbirke »Liber ymnorum« iz Hrvatske: Sekvencijar najstarijega pulskog misala (Hr-Šibf) iz 11. stoljeća. Paleografska i repertoarna analiza Croatica Christiana periodica, časopis Instituta za crkvenu povijest Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilista u Zagrebu, 63, 2009, str.  1-42
  17. “Die Musikkultur Dalmatiens im Mittelalter”, Dalmatien als europäischer Kulturraum, radovi sa simpozija «Dalmatien als Raum europäischer Kultursynthese», održanog u Bonnu, 6.-10.10. 2003., ur. W. Potthoff, A. Jakir, M. Trogrlić, N. Trunte, Filozofski fakultet u Splitu, Odsjek za povijest, Split, 2010., str. 549-558.
  18. «Armonia concinnans, nostra canat mela mellita…». Primjer predaje sekvencne melodije ‘Mater’ u pulskome misalu iz 11. stoljeća, Musicologie sans frontières-Muzikologija bez granica, Svečani zbornik za Stanislava Tuksara, ur. I. Cavallini i H. White, Zagreb, HMD, Serija muzikološki zbornici br. 13, 2010., 31-44.
  19. Examples of Liturgical Polyphony from Dalmatia, Cantus planus, Papers read at the 16th meeting Vienna, Austria 2011, ur. R. Klugseder, Beč, Verlag Bruder Hollinek, str. 66-72.
  20. “Ad onore e gloria della Beatissima Vergine Maria delle Grazie di Sign…“: Iz glazbenog arhiva franjevačkog samostana u Sinju“, Nova nepoznata glazba, Svečani zbornik za Nikšu Gliga, ur. D. Davidović i N. Bezić, DAF, Zagreb, 2012, str. 239-248
  21. Aspekti glazbenog repertoara rukopisnog kodeksa nazvanog Misale Romano-Spalatense (Nacionalna biblioteka Széchényi, Budimpešta, sign c.l.m.ae. 334, 14. stoljeće), Splitska hagiografska baština: Povijest, legenda, tekst. Zbornik radova, (ur.) J. Belamarić-B. Lučin-M. Trogrlić-J. Vrandečić, Književni krug Split, Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu, Split, 2014., 353-370.
  22. Toward a Possible Origin of the “Missale romano–spalatense”: Budapest, National Széchényi Library, Codex clmae 334, De musica disserenda, IX/1-2, (ur. Katarina Šter), 83-97.
  23. Liturgical and chant manuscripts from medieval Istria, Cantare amantis est, Festschrift zum 60. Geburtstag von Franz Karl Prassl, ur. R. Klugseder, Verlag Bruder Hollinek, Purkersdorf, 2014, 99-104.
  24. Kyriale fra Nicolòa iz Ližnjana (1739.): Glazbeni dar istarskih franjevaca trogirskim benediktinkama, Benediktinski samostan sv. Nikole u Trogiru: Duhovnost i kultura u okrilju Virgines Dei”, ur. V. Kovačić, Trogir, 2014., 319-328
  25. László Dobszay’s Research of Mediaeval Chant Sources from the Zagreb Bishopric — Its Importance and Reception in the Context of the Music History of This Region, Arti musices, 46/1, 77-89.
  26. Katarina Livljanić-Hana Breko Kustura, Les sources du plain-chant de l’aire culturelle croate au Moyen Age, Etudes Gregoriennes, XLII (2015), 99-124.
  27. Sources of „cantus fractus“ from Dalmatia-Examples of transfer, adoption and changes of Italian core-repertory in the 18th century, Music migrations in the early modern age: People, markets, patterns and styles, (ur. Vjera Katalinić), HMD, Zagreb, 2016., 221-229.
  28. Alleluia stihovi uskrsnog vremena u najstarijem pulskom misalu iz 11. stoljeća, Muka kao nepresušno nadahnuće kulture -Pasionska baština Istre i Kvarnera, Zbornik radova 10. međunarodnog znanstvenog simpozija Pasionska baština održanog u Pazinu, 19.- 22. 6. 2015., (ur. Jozo Čikeš), Udruga Pasionska baština, Zagreb, 2016, 236- 248.
  29. Između Italije, Dalmacije i Bosne. Kantuali fra Petra Kneževića (Sinj i Visovac 1767./1768.) u povodu 250. obljetnice nastanka, Matija Divković i kultura pisane riječi, Zbornika radova sa znanstvenog skupa, ur. D. Grmača, M. Horvat, M. Karamatić, Kulturno povijesni institut Bosne Srebrene, Sarajevo i Hrvatska sveučilišna naklada Zagreb, Sarajevo-Zagreb, 2017., str. 601-622.
  30. Glazbeno štovanje svete Elizabete u srednjovjekovnoj biskupiji  Zagreb: Sekvenca Jucundetur plebs fidelis Elisabeth, Sveta Elizabeta u Splitu na Trsteniku, ur. Stipe Nimac, Ravnokotarski cvit, Split, 2019., str. 139-151.
  31. The Tradition of Liturgical Polyphony on the Eastern Adriatic Coast, Renaissance Music in the Slavic World, ur. Marco Gurrieri i Vasco Zara, Brepols, Turnholt, 2019, str. 25-39.
  32. Najstariji izvori za litugijsku glazbu franjevačkog samostana na Visovcu, Visovac: Duhovnost i kultura na Biloj Stini,Zagreb, MUO, ur. Anđelka Galić, 2019.
  33. Hana Breko Kustura i Vito Balić, Paradigme liturgijskih skladbi fra Bernardina Sokola (1888. – 1944.): Novi pogledi, kontekstualizacija i revalorizacija,Fra Bernardin Sokol Zbornik slavlja i radova sa znanstvenog skupa o 130. obljetnici rođenja,  Škunca, Bernardin; Balić, Vito (ur.). Split-Kaštela: Franjevačka provincija svetog Jeronima, Bijećka vila, 2018., 183-218.
  34. Hana Breko Kustura – Rozana Vojvoda: Iz ostavštine dubrovačke crkve „Domino“ s poglavitim obzirom na franjevački antifonarij iz 15. stoljeća i kasnije glazbene izvore, Arti musices, 50 (1-2), str. 21-42.
  35. Svjedočanstvo „ritmiziranog korala“ („cantus fractusa“) iz Samostana sv. Frane na obali u Splitu: Kantual Giuseppea d’Andrija iz 1707. godine, Bašćinski glasi: južnohrvatski etnomuzikološki godišnjak,13 (2017), 1, 5-20.
  36. Hana Breko Kustura i fra Domagoj Volarević, The earliest musical and liturgical medieval Manuscript from Istria (11th century): New Insights, Atti e memorie della societa istriana di archeologia e di storia patria, 117 (2017), 1; 11-24.
  37. Glazbena kultura grada Sinja od 18. stoljeća do 1958. – od djelatnosti braće franjevaca do osnutka prve glazbene škole, Tragovi tradicije, znakovi kulture: Zbornik u čast Stipi Botici, Rudan, Evelina ; Nikolić, Davor ; Tomašić, Josipa (ur.), Zagreb: Matica hrvatska, Hrvatska sveučilišna naklada, Hrvatsko filološko društvo, 2018., 559-568.
  38. Na čast i slavu Gospi Sinjskoj-Kantuali fra Petra Kneževića u svjetlu novih spoznaja, 300. obljetnica slavne obrane Sinja 1715. godine, Zbornik radova, Dukić, Josip ; Grbavac, Jozo (ur.). Sinj: Grad Sinj, Viteško alkarsko društvo, Franjevački samostan Gospe Sinjske, 2018., 355-368.
  39. Hana Breko Kustura- fra Stipica Grgat, Historiografija crkveno-glazbenih i muzikoloških tema objavljenih u časopisu Kačić-Oris spoznaja i pregled istraživanja, Kačić, 50/51, 193-200.
  40. Hana Breko Kustura – Katarina Livljanić, Le chant liturgique dans la vie quotidienne en Dalmatie médiévale, Rituels religieux et sensorialité (Antiquité et Moyen Âge), ur. Caseau Chevallier, Beatrice, Neri Elisabetta, Silvana Editoriale, Milano, 2021, 364-379.
  41. Glazbeni kodeksi franjevačkog samostana u Sinju (18. stoljeće), U susret jubileju 300. obljetnice obrane Sinja (1715. – 2015.) Prouke o Svetištu Gospe Sinjske i mariološka promišljanja nakon Drugoga vatikanskog koncila, Zbornik radova Nacionalnoga mariološko-marijanskog simpozija Sinj, 19. – 22. rujna 2013, (ur.) Vanda KRAFT SOIĆ- Iva MRŠIĆ FELBAR, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu Kršćanska sadašnjost Zagreb, 2021., 221-232.
  42. Glazbeni rukopisi Josepha (Giuseppea) Mariae Cordansa (1741./1742.) i drugi glazbeni izvori iz franjevačkog samostana na Košljunu, Glazba, migracije i europska kultura, Svečani zbornik za Vjeru Katalinić, ur. I. Cavallini, J. Guzy-Pasiak, H. White, HMD, Zagreb, 2020, 455-466.
  43. Hana Breko Kustura i Vito Balić, Nepoznati Kyriale iz Samostana sv. Ante na Poljudu u Splitu (18. stoljeće) – Preliminarni prikaz izvora, u: Između Srednje Europe i Mediterana: glazba, književnost i izvedbene umjetnosti / Between Central Europe and the Mediterranean: Music, Literature and the Performing Arts, ur. Ivana Tomić Ferić, Antonela Marić, Split: Umjetnička akademija u Splitu, Filozofski fakultet u Splitu, 2021., 55-78. ISBN 978-953-6617-54-8 / ISBN 978-953-352-065-0
  44. Hana Breko Kustura i fra Domagoj Volarević, ‘Ad usum chori S. Antonii de Tinio’ – Kninski rukopisni glazbeni kodeks fra Ivana Kneževića iz 1773. godine, u: Glazba i iskustvo povijesti. Svečani zbornik za Sanju Majer-Bobetko, Serija Muzikološki zbornici, br. 24, ur. Gorana Doliner – Stanislav Tuksar – Hrvoje Beban – Tatjana Čunko, Zagreb, Hrvatsko muzikološko društvo – Odsjek za povijest hrvatske glazbe HAZU, 2022., 111-120.
  45. Fragmenti o srednjovjekovnom fenomenu glagoljaškog pjevanja, Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, 65, 2023., 209-229.