Kako glazba jedne opere živi kroz različite forme

Suvremene opere (ne samo hrvatske) koje na pozornicama u raznim oblicima žive više od petnaest godina uistinu su rijetka pojava, a jedan je takav slučaj Šuma Striborova.

Godine 2011. skladao ju je Ivan Josip Skender, a ansambl Opere HNK-a u Rijeci praizveo ju je iste godine u sklopu Muzičkog biennala Zagreb. Redatelj te autor scenarija i libreta prema književnom predlošku Ivane Brlić-Mažuranić bio je Ozren Prohić, dirigirala je Nada Matošević, scenografiju je osmislio Dalibor Laginja, kostime Juraj Zigman, koreografiju Maja Marjančić, a majstor rasvjete bio je Deni Šesnić. Skenderova je opera u takvom originalnom obliku doživjela brojne izvedbe već u prvoj godini nakon nastanka: popularna bajka Ivane Brlić-Mažuranić u kombinaciji s atraktivnom scenografijom i kostimima te s pristupačnom, rafinirano orkestriranom, ali ipak suvremenom glazbom oduševila je i veliku i malu publiku.

Foto: Matej Grgić

Kako to često biva s opernim partiturama, Skender je iz nje sastavio i šesterostavačnu komornu suitu na poticaj Glazbenih staza, jedinog pierrot ansambla u Hrvatskoj. Glazbene staze ovu su suitu 2015. godine praizvele, a sedam godina kasnije i snimile za izdavačku kuću Cantus.

Upravo je ova suita glazbeni temelj dječje predstave Šuma Striborova, koja se već dvije godine s velikim uspjehom izvodi u Maloj dvorani Vatroslava Lisinskog. Nosilac projekta je Mala opera, kolektiv promjenjivog sastava čiji su osnivači i stalni članovi pijanistica Danijela Petrić i Zdenko Niessner, koji obavlja različite zadatke – od režije i dramaturgije do recitiranja i pjevanja.

Mala opera osnovana je 2005. godine, a prvu predstavu, Ivica i Marica, izveli su 2007. pa će sljedeće godine proslaviti 20. obljetnicu djelovanja na pozornicama. Ivica i Marica doživjeli su stotinu izvedaba, a do pandemije COVID-a Mala opera odigrala je ukupno oko 200 predstava, među kojima su najpopularnije Mačak u čizmama i Crvenkapica. Od novijih predstava, uz Šumu Striborovu, tu su sjajne Priča o harfi i Slonić Babar (na glazbu Francisa Poulenca).

Godine 2024. obilježavala se 150. obljetnica rođenja Ivane Brlić-Mažuranić pa je ideja Danijele Petrić da se Šuma Striborova upotrijebi u predstavi naišla na razumijevanje i suradnju ravnateljice Lisinskog Nine Čalopek. Petrić i Niessner suitu su elegantno prenijeli u medij dječjeg kazališta.

Tekst Alenke Bobinsky u cijelosti pročitajte na portalu Glazba.hr.

Naslovna fotografija: Šuma Striborova, HNK Rijeka/MBZ