19.07.2019

Olja Jelaska povodom praizvedbe komorne opere „U traganju za plavom pticom“

44. Osorske glazbene večeri održat će se od 16. srpnja do 18. kolovoza ove godineu bivšoj osorskoj katedrali, u sklopu kojih će nastupiti i Cantus Ansambl, jedini hrvatski ansambl specijaliziran za izvedbu suvremene klasične glazbe. Utorak, 23. srpnja, rezerviran je za praizvedbu komorne opere Olje Jelaske „U traganju za plavom pticom“,prema libretu Sanje Ivić. Ansamblu se u ovoj izvedbi priključuje niz domaćih opernih pjevača, kao i osorsko-lošinjska klapa Čikat, a predvodi ih maestro Berislav Šipuš.

Povodom praizvedbe, Olji Jelaski postavili smo nekoliko pitanja o novoj operi te o njezinom umjetničkom djelovanju.

Kada ste se prvi puta susreli s predloškom o Plavoj ptici i što se skriva iza naslova “U traganju za plavom pticom”?

S književnim djelom Plava ptica susrela sam se davno, prije otprilike 25 godina kada sam dobila tu knjigu na poklon nekoliko dana nakon što sam diplomirala kompoziciju na Muzičkoj akademiji. Pročitala sam je odmah I jako mi se svidjela. Odložila sam je na policu svoje biblioteke i ondje je ostala sljedećih 25 godina. Podsvjesno sam je jako dobro zapamtila i čekala je svoj trenutak.
Sanja Ivić napisala je sjajan, nadahnuti libreto prema motivima Maeterlinckovog djela “Plava ptica”, a iza naslova “U traganju za plavom pticom” krije se ustvari potraga za smislom u današnjem, suvremenom svijetu koji je prepun krivih idola. Opera ima osam povezanih slika unutar kojih se razvija radnja, a trajanje opere je oko 65 minuta.
Glavna su dva lika Anabella (sopran) i Bertram (bariton) koji iz svoje sobe kreću u potragu za plavom pticom. K njima dolazi Vila (akviziterka/alt) koja im nudi turistička putovanja i pritom im daje zeleni dijamant koji će ih voditi na putu potrage. Na putu stignu do groblja (treća slika koju donosi muški kvartet) jer postoji mogućnost da je Plava ptica možda skrivena u prostoru između živih i mrtvih . No, tamo ne nalaze Plavu pticu i moraju krenuti dalje. Na putu prema šumi susreću Mačku (sopran) i Psa (tenor) koji ih vode do Hrasta (bas). Stari je Hrast mizantrop, vrlo sumnjičav prema mladom paru i nevoljko ih pristane pustiti u šumu.
Anabella te Bertram kreću dalje u pratnji Mačke i Psa te u šumi nailaze na Dvorac (tenor) koji ih nagovori da uzmu nargilu kako bi lakše došli do plave ptice, na što mladi par pristane. Slijedi epizoda u kojoj Dvorac, Anabella i Bertram pućkaju nargilu te se nakon nekog vremena nađu izbačeni na sprud morske obale gdje promatraju oblake na nebu. Onako omamljeni nađu poruku u boci. Naiđe ogromni morski val i javi se Glas iz mora (bas) koji najavljuje Kraljicu svjetlosti (koloraturni sopran). Kraljica otkriva tajnu pa slijedi njena arija.
U posljednjoj, osmoj slici Anabella i Bertram nađu se ponovno u istoj sobi odakle su krenuli, ali posve promijenjeni. U svojoj potrazi doživjeli su transformaciju.

Kakva je Olja kao skladateljica glazbeno-scenskih djela, što Vam je u prvom planu, što su Vam izazovi, čemu se veselite?

Na Muzičkoj akademiji diplomirala sam komornom operom “Komorni trio” i opera/forma kao skladateljici mi je odavno izuzetno draga. Ona omogućava prožimanje različitih umjetnosti, postavljanje životnih i egzistencijalnih pitanja, odnosa među ljudima; ovisno o tome kakvu tematiku odaberemo. Vidim sebe u tome.
U ovoj operi koristila sam orkestar koji je sastavljen od gudačkog kvinteta, puhačkog kvinteta; trublja, trombon, harfa, klavir, i udaraljke. Sedam je solista, a devet uloga, tako da dva pjevača donose dvostruke uloge, a koristila sam i mušku klapu koja pjeva “raspjevane grobove” u trećoj slici te još jednom u četvrtoj slici, kada muška klapa pjeva posjećenu šumu, što je u duhu dalmatinske klape.
Većina likova donosi svoje arije u kojima izražavaju vlastitu osobnost te stavove. Upotrijebila sam i jedan lajtmotiv i to za zeleni dijamant koji Anabelli te Bertramu pomaže naći izlaz iz teških situacija. Gustoća instrumentacije prati razvoj dramske radnje i zbog toga je u drugom dijelu veća gustoća instrumenata, kada dolazi do vrhunca dramske situacije.

Koja su Vaša ranija iskustva s glazbeno-scenskim djelima i koliko se ova komorna opera nastavlja na Vaše ranije opuse?
Studij kompozicije završila sam komornom operom, tako da sam znala da ću se vratiti ovoj formi koja mi omogućava sinergiju raznih područja. Volim timski rad s ljudima s kojima dijelim isti ili sličan umjetnički svjetonazor, zapravo uživam u tome jer zajedno gradimo nešto sveobuhvatnije.
Ova se nova opera u glazbenom smislu jako nadovezuje na sve što sam do sada napravila i kao da povezuje cijeli moj dosadašnji rad, istovremeno mi otvarajući vidike za daljnji skladateljski rad na operi.

 

Vidimo se u utorak, 23. srpnja na 44. Osorskim glazbenim večerima!

 

Kontakt

Tel: +385 1 4872 370
Fax: +385 1 4872 372
Berislavićeva 9, Zagreb
e-mail: info@hds.hr

Povratak na vrh