Potaknut velikim porastom korištenja audiovizualnih sadržaja, posebice u jugoistočnoj Aziji i Latinskoj Americi, CISAC predviđa da će njihova isporuka putem mobilnih uređaja premašiti klasično online preuzimanje do 2010. godine. Ova Međunarodna organizacija društava autora i skladatelja javno je prikazala svoje predviđanje na najvećemu svjetskom sajmu glazbene industrije MIDEM-u, koji se od 26. do 30. siječnja održao u francuskom gradu Cannesu. Naime, sudjelujući u organiziranim grupnim diskusijama, predstavnici CISAC-a, svjetske organizacije društava za zaštitu autorskih prava, a koje je i sâm HDS ZAMP član, iznijeli su neke od zaključaka proizašlih iz njihova istraživanja poslovnih procesa u digitalnoj ekonomiji i mogućih scenarija razvoja poslovanja.
Scenariji koje CISAC predviđa do 2010. jesu sljedeći:
- preuzimanje audiovizualnih sadržaja putem mobilnih uređaja bilježit će do 2010. stalan godišnji rast od 68% te će dosegnuti ukupnu tržišnu vrijednost od 3 milijarde dolara;
- glazbeni sadržaji slijedit će sličan trend - s predviđene 4,2 milijarde mobilnih pretplatnika diljem svijeta do 2010. (u 2007. bilo ih je 3,3 milijarde) ukupna tržišna vrijednost mobilne potrošnje digitalnog glazbenog sadržaja dosegnut će 6 milijardi dolara, dok se za online preuzimanje istih sadržaja predviđa 5 milijardi dolara;
- također se predviđa da će do 2010. azijsko-pacifička regija biti glavni pokretač ovoga rasta te da će stvoriti više od polovice ukupnoga globalnog prihoda od mobilnoga glazbenog downloada i premašiti ukupne prihode Sjeverne Amerike i Europe.
Ova je studija dio aktualnoga CISAC-ova istraživanja o trendovima razvoja digitalnog tržišta i mogućim scenarijima poslovnoga razvoja, a kojemu je cilj omogućiti njegovim članovima (219 društava za zaštitu autorskih prava diljem svijeta) predviđanje potreba korisnika te prilagodbu poslovanja (izdavanje odobrenja za javno korištenje audio i audiovizualnih djela) novonastalim tržišnim situacijama.
Svojim je sudjelovanjem u dvije ovogodišnje MIDEM-ove rasprave CISAC omogućio i daljnju analizu zaključaka, kao i onih vezanih uz evoluciju poslovnih procesa u digitalnoj okolini. Navedena istraživanja provedena su kako bi se održala zaštita autora u okruženju brzog digitalnog razvoja, ali i omogućilo što brže i jednostavnije izdavanje odobrenja korisnicima njihovih djela u javnosti. Naime, olakšano svakodnevno poslovanje CISAC-a i njegovih članova, pa tako i HDS ZAMP-a, u ovakvom je okruženju jedini jamac postizanja toga cilja. CISAC će nastaviti redovito pratiti važne tržišne promjene koje su jedna od glavnih tema na CISAC-ovu summitu za zaštitu autorskih prava najavljenom za proljeće 2009. u Washingtonu. (Ana Kralj)

Međunarodne organizacije CISAC, ICMP i IMPA, koje predstavljaju interese skladatelja, autora, glazbenih izdavača, kao i njihovih društava, izrazile su zadovoljstvo raspravama priređenima na ovogodišnjemu MIDEM-u. Najveći svjetski sajam glazbene industrije, koji je ove godine održan po 42. put, glazbenoj je zajednici na priređenim raspravama omogućio nastavak razgovora o prekograničnom korištenju glazbenih djela. Cilj neformalnih razgovora bio je pronaći najbolji način pružanja bržih i jednostavnijih rješenja za izdavanje odobrenja korisnicima glazbenih djela, što je posebno nužno kod online korištenja glazbe. (Ana Kralj)
U zajedničkom nastupu predstavnici Svjetske organizacije društava za zaštitu autorskih prava (CISAC) i međunarodnih udruženja glazbenih izdavača (ICMP i IMPA) izrazili su svoju predanost zajedničkom radu i pronalaženju rješenja kojim bi online korisnicima glazbenih djela omogućili lakše poslovanje.
Eric Baptiste, glavni direktor CISAC-a, podsjetio je da glazbenu industriju čini više čimbenika (autori, izvođači, izdavači, podizdavači i slično), a svaki od njih ima veliku ulogu u daljnjem uspješnom razvoju digitalnog okruženja. „Svi mi dijelimo istu želju, a to je osiguravanje razvoja glazbene industrije kako bi doprinijeli stvaralačkoj zajednici u cjelini, ali imajući pritom u vidu potrebe korisnika glazbe“, istaknuo je Baptiste.
U ime ICMP-a, krovnog međunarodnog udruženja koje predstavlja interese glazbenih izdavača na svjetskoj razini, predsjednik Kjell-Ake Hamren istaknuo je da se autorska zajednica u potpunosti posvećuje potrebi glazbenih servisa čime bi pojednostavnila izdavanje potrebnih odobrenja za korištenje glazbe. „Naš glavni cilj jest zaštita i očuvanje vrijednosti autorskih prava, kreativnosti, kao i svjetskih kulturnih industrija. Međutim, glazbeni servisi mogu biti sigurni da će glazbena industrija odgovoriti na neumorne promjene u zabavnoj industriji na najbolji mogući način.“
MIDEM je završio, no glazbena je zajednica odlučna nastaviti s radom kako bi korisnicima što više olakšala postupke pribavljanja odobrenja za javno korištenje glazbe, poglavito u segmentu Interneta. Planiraju se novi sastanci kako bi potvrdili da se modeli prekograničnog izdavanja odobrenja provode uz uvažavanje ne samo bogate svjetske kulturne baštine, već i potreba dinamičnog razvoja tržišta. (Ana Kralj)

Globalni kongres o suzbijanju krivotvorenja i piratstva, održan od 3. do 5. veljače 2008. u Dubaiju, pozvao je sve svjetske državnike i međunarodne vođe na sudjelovanje u borbi s ovim problemom. Kongres predstavlja jedinstveno međunarodno partnerstvo u javno-privatnom sektoru kojemu je cilj pronaći rješenja globalnoga problema porasta ilegalne trgovine krivotvorinama i piratstva te olakšati njihovu implementaciju. Razmjena iskustava, podizanje razine svijesti u javnosti o štetnosti navedenih pojava i međusobna suradnja njegove su glavne zadaće. Kao takav, postao je vodeći međunarodni forum za oblikovanje praktičnih strategija za suzbijanje trgovine krivotvorinama i piratstva. ( Pod pokroviteljstvom potpredsjednika i premijera Ujedinjenih Arapskih Emirata te gradonačelnika Dubaija, šeika Mohammeda Bin Rashida Al Maktouma, Globalni je kongres u svom četvrtom izdanju okupio više od 1200 izaslanika iz 90 zemalja svijeta. Domaćin ovogodišnjega Kongresa bila je carinarnica u Dubaiju, ali i Svjetska carinska organizacija (WCO), međuvladina organizacija koja se bavi carinskim pitanjima.
Više od 50 sudionika iz čak 25 zemalja svijeta iznijelo je, vezano uz glavnu temu, svoje prijedloge o poboljšanju suradnje i koordinacije, unapređenju propisa i njihovu provođenju, podizanju javne i političke svijesti o postojanju krivotvorenja i piratstva te njihovim gospodarskim i društvenim štetnostima, razvijanju odgovarajućih propisa i provođenju odgovarajućih mjera za otkrivanje i kažnjavanje prekršitelja u bescarinskim zonama i tranzitnim zemljama, te o konkretnim i praktičnim rješenjima potrebnima za lakše i brže otkrivanje krivotvorenih proizvoda i piratstva putem Interneta.
Svi će prijedlozi biti objavljeni kao niz preporuka u dokumentu pod nazivom Dubajska deklaracija koji treba biti predstavljen javnosti krajem ovoga mjeseca. Komentirajući ishod ovogodišnjega Globalnog kongresa, generalni direktor carinarnice u Dubaiju Ahmed Butti Ahmed naglasio je važnost visoke razine političke podrške kako bi se osigurao napredak u borbi protiv krivotvorenja i piratstva.
Zajedno s WCO-om, Kongres je sazvalo nekoliko poznatih svjetskih organizacija: Međunarodna kriminalističko-policijska organizacija (INTERPOL), Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo (WIPO), Međunarodna trgovinska komora (ICC) i njezina inicijativa pod nazivom Poslovni koraci obustavljanja krivotvorenja i piratstva (BASCAP), Međunarodno trgovačko udruženje (INTA) te Međunarodno udruženje za upravljanje sigurnošću (ISMA).
Piratstvo je u Republici Hrvatskoj, ali i u svjetskim razmjerima, veliki problem, a izravno šteti gospodarstvu zemalja pogođenih piratstvom. U Hrvatskoj se vodi nekoliko sustavnih kampanja kojima se upozorava na štetnost krivotvorenja i piratstva. HDS ZAMP dio je sustava čija je zadaća zaštita autora i sprečavanje nelegalnog korištenja glazbenih djela, što se također smatra piratstvom. (Ana Kralj)

U Sustav privatnog kopiranja svakim danom uključuje se sve više uvoznika

Razgovor s Katarinom Matanovac Furić, voditeljicom Odjela mehaničkih prava HDS ZAMP-a

Razgovarala: Ana Kralj

OKVIRIĆ: Novosti u Sustavu privatnog kopiranja
Prije mjesec dana potpisan je aneks Sporazuma o osnovnim načelima i uvjetima za ostvarivanje prava na naknadu za reproduciranje autorskog djela za privatno ili drugo korištenje između HDS ZAMP-a i Hrvatske gospodarske komore. Koje novosti obuhvaća?
Radna skupina sastavljena od predstavnika ugovornih strana sustavno prati i analizira tržište svakog pojedinog proizvoda podložnog naknadi kako ne bi došlo do ozbiljnijeg poremećaja na tržištu koji bi mogao utjecati na njegovu prodaju. Slijedom toga potpisan je aneks spomenutoga Sporazuma kojim je određeno da naknade za pojedine skupine proizvoda u 2008. neće rasti, odnosno da će se za neke skupine proizvoda uvesti nove podvrste na koje će se primijeniti nove naknade. Također, ugovorne strane usuglasile su se da će se naknade za 2006., koja je također predmet ugovora, platiti u dvanaest kvartalnih obroka, od kojih će posljednji kvartal dospjeti na naplatu 15. veljače 2011. godine.
NAKNADE ZA PRIVATNO KOPIRANJE NEĆE RASTI U 2008. GODINI
Naknade za privatno kopiranje neće rasti, kako je prvotno predviđeno sporazumom između HDS ZAMP-a i obveznika plaćanja naknade, već će se tijekom cijele 2008. zadržati na razini naknada utvrđenih za razdoblje 2007. godine. Promjena će biti u nekoliko određenih skupina proizvoda za koje je izvršena prilagodba uvođenjem novih podvrsta iste skupine proizvoda. Zaključak je ovo Radne skupine HDS ZAMP-a i predstavnika uvoznika/obveznika plaćanja naknade članica Hrvatske gospodarske komore (HGK) koja sustavno prati razvitak sustava i tržišna kretanja, a posebno prodaju proizvoda. Spomenuta prilagodba izvršena je na način da su neke dosadašnje skupine zamijenjene novima. Tako su skupine „Memorijske kartice do 5 MB“ i „USB stick do 10 GB“ za koje se dosad plaćala naknada od 6,00 kuna zamijenjene s „Memorijske kartice do 16 MB“ i „USB stick do 16 GB“ za koje je naknada 4,00 kuna te „Memorijske kartice iznad 16 MB“ i „USB stick iznad 16 GB“ s naknadom od 8,00 kuna. Umjesto skupina proizvoda „Digitalni audio player do 10 GB“ za koji je naknada bila 12,00 kuna i „HI-FI rekorderi do 100 GB“ s dosadašnjom naknadom od 40,00 kuna uvodi se novi naziv proizvoda bez oznake kapaciteta „Digitalni audio/video player“, za koji je naknada 14,00 kuna, i „HI-FI HD rekorderi“ s naknadom od 40,00 kuna. Također, mobiteli s mp3 playerom izlaze iz dosadašnje kategorije „Digitalni audio playeri“ te se uvodi nova kategorija „Mobiteli s mp3 playerom“ za koje je predviđena naknada od 10,00 kuna.
Aneksom je dogovoren i način te dinamika plaćanja naknade za 2006., stoga je određeno da se plaćanje vrši u dvanaest kvartalnih obroka, pri čemu prvi obrok dospijeva na naplatu 15. svibnja 2008., a posljednji 15. veljače 2011. godine. Naknada za 2006. bit će obračunata prema podacima prodaje iz 2006. ili prema rezultatima ostvarenima u 2007. godini.
Navedene izmjene temeljnoga Sporazuma rezultat su kontinuiranog praćenja stanja i na tržištu proizvoda obuhvaćenih Sporazumom i analize utjecaja visine naknada za svaki pojedini proizvod, što je dovelo do potrebe prilagodbe naknada postojećem stanju kako ne bi došlo do ozbiljnog poremećaja na tržištu ovih proizvoda.
HGK i HDS ZAMP će i nadalje prilikom provedbe Sporazuma u zajedničkoj Radnoj skupini pratiti i analizirati tržište te će u slučaju svakog ozbiljnijeg poremećaja razmatrati odgodu primjene naknade ili primjenu nove naknade za određeni proizvod u ugovorenom razdoblju.

Početkom 2007. u Hrvatskoj je potpisivanjem Sporazuma između HDS ZAMP-a i HGK uvedena naknada za reproduciranje autorskog djela za privatno ili drugo vlastito korištenje takozvano pravo na privatno kopiranje. Sustav privatnog kopiranja ili Blank Tape Levy (BTL) uveden je sukladno Zakonu o autorskom i srodnim pravima (167/03) i zapravo predstavlja pravo na odgovarajuću naknadu autorima za djela za koja se pretpostavlja da će bez njihova odobrenja biti reproducirana snimanjem na nosače zvuka, slike ili teksta za privatno i drugo vlastito korištenje. Nakon što je u našoj zemlji Sustav uspješno implementiran, s Katarinom Matanovac Furić, voditeljicom Odjela mehaničkih prava pri HDS ZAMP-u koji se ujedno bavi prikupljanjem naknade za privatno kopiranje, razgovarali smo o svim događajima u njezinu Odjelu tijekom proteklih godinu dana.

Čime se sve bavi Odjel mehaničkih prava?
Odjel se bavi prikupljanjem autorske naknade za mehaničku reprodukciju nosača zvuka, naknade za korištenje glazbenih melodija kao pozivnih melodija za mobilne telefone, naknade za umnožavanje autorskih djela u džubokse te naknade za „privatno kopiranje“.
S kojim ste se poslovnim izazovom unutar Odjela susreli početkom prošle godine?
Prema članku 32. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima uvedeno je Pravo na naknadu za reproduciranje autorskog djela za privatno ili drugo vlastito korištenje, takozvano pravo na privatno kopiranje (engl. Blank Tape Levy ili BTL). Budući da su druge zemlje u svijetu, primjerice zemlje Europske unije, Japan, Kanada i SAD, već odavno uvele tu vrstu naknade i u Hrvatskoj smo pokrenuli implementaciju sustava za njeno ostvarivanje počevši od 1. siječnja 2007. godine. Uvođenje ovog sustava bilo je cijelo vrijeme pod budnim okom medija i uvoznika praznih nosača zvuka, slike ili teksta koji nisu bili zadovoljni svojom novom zakonskom obvezom. Stoga je bio velik izazov i u ovom dijelu zaštititi prava svih naših autora glazbenih djela koje štitimo kao stručna služba Hrvatskoga društva skladatelja.
Kakva je atmosfera vladala u Odjelu zbog velikog pritiska medija nakon uvođenja sustava privatnog kopiranja u Hrvatskoj?
Bilo je napeto. Uložili smo velike napore obrazlažući svrhu plaćanja pravične naknade za privatno kopiranje i utjecali na podizanje svijesti uvoznika praznih nosača zvuka i slike te uređaja za reproduciranje o nužnosti reguliranja njihovih obveza. Često se naknada za privatno kopiranje u medijima i drugdje naziva „nametom“. No, to nije točno jer se radi o pravičnoj kompenzaciji za korištenje djela s područja glazbene i filmske umjetnosti. Oni koji stvaraju glazbu i filmove žele, kao i svi drugi, da se njihov rad i djelo cijeni, pa je tako ova naknada samo oblik obeštećenja za njihov rad, za njihovo umjetničko stvaranje. Budući da digitalna tehnologija napreduje, autoru s vremenom postaje sve teže zaštiti svoj autorski rad, zbog toga se Zakon dotaknuo i onih koji iskorištavaju ta djela na način da ih pohranjuju na svoje mobilne uređaje, računala, memorijske kartice, USB stickove te na ostale nosače zvuka, teksta ili slike.
Jeste li zadovoljni implementacijom Sustava privatnog kopiranja u Hrvatskoj i naplatom?
Nakon velikog uloženog truda, jesmo. Većina uvoznika, koji su ujedno i zakonski obveznici plaćanja te naknade, shvatili su njezinu namjenu. U sustav je uključeno njih 66, a sveukupno je za 2007. na ime naknade za privatno kopiranje naplaćeno 2.559.323,00 kuna (dio 2007. zadužen je i u 2008., op.a.).
Koliki će dio prikupljenog „kolača“ dobiti udruge unutar toga Sustava (HUZIP, DHFR, ZAPRAF i HDS ZAMP), a koliko će biti utrošeno na poticanje umjetničkog i kulturnog stvaralaštva i kulturne raznolikosti?
Sredstva od naknade raspoređuju se sukladno ugovorima koje su među sobom sklopile udruge nositelja prava, što je uobičajeno u europskoj praksi. Postoje tri načina raspodjele prikupljenih naknada. U raspodjeli po kriteriju nositelja prava, u audio sadržaju, diskografima (ZAPRAF-u) pripada 30%, izvođačima (HUZIP-u) 30%, dok autorima glazbe (HDS-u) pripada 40% od sveukupne naknade. Ukupno 30% od cjelokupnog iznosa prikupljenih naknada, sukladno izmjenama i dopunama Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima iz kolovoza 2007., izdvaja se za poticanje umjetničkog i kulturnog stvaralaštva i kulturne raznolikosti, na čemu se trenutačno radi u HDS ZAMP-u.
Tko su obveznici plaćanja te naknade, uvoznici ili krajnji korisnici?
U tome najčešće dolazi do zabune. Naime, zakonski obveznici plaćanja naknade za privatno kopiranje jesu uvoznici ili proizvođači praznih nosača zvuka, slike ili teksta, kao i tehničkih uređaja za tonsko ili vizualno snimanje.
Izvršavaju li uvoznici danas savjesno tu zakonsku obvezu ili i dalje postoji svojevrstan otpor prema tome?
U proteklih godinu dana porasla je svijest o potrebi plaćanja naknade na proizvode namijenjene privatnom kopiranju. No, kao i u svim novim stvarima, kod nekih uvoznika i dalje postoji otpor. Takve uvoznike procesuiramo i na taj način pokušavamo uvesti u sustav kako bismo omogućili svim obveznicima ovoga sustava jednake uvjete trgovanja robom na tržištu.
Kakve rezultate na području privatnoga kopiranja očekujete u ovoj godini?
Očekujemo rast naplate s obzirom da su se implementaciji sustava pridružili i uvoznici mobilnih uređaja s MP3 playerom koji su, osim reguliranja buduće naknade, dužni podmiriti i sva dugovanja za 2006. i 2007. Također, očekujemo redovito plaćanje naknade svih dosadašnjih uvoznika, uvrštavanje u sustav novih uvoznika koji se jave u HDS ZAMP ili koje naši zastupnici „otkriju“ na terenu. No, ipak za one „neposlušne“ obveznike i dalje slijedi procesuiranje koje provode nadležni sudovi.
(Katarina Matanovac Furić, foto:Ana Kralj)