Povijest HDS-a
1945. – 1954. 1955. – 1964. 1965. – 1974.
1975. – 1984. 1985. – 1994. 1995. – 2003.
1945.
9. lipnja
- inicijativna skupština hrvatskih skladatelja održana u Maloj dvorani Hrvatskoga državnog konzervatorija (danas Muzička akademija); izabran je privremeni Upravni odbor na čelu s I. Tijardovićem; sastavljen je tekst prvog pravilnika
19. srpnja
- osnivačka skupština Udruženja kompozitora Hrvatske
30. prosinca
- 1. godišnja skupština – Društvo ima 50 članova; glavne teme: pokreće se pitanje zaštite autorskih prava i izdavaštva; određuju se tri člana za redakcijski odbor Muzičke naklade osnovane unutar Nakladnog zavoda Hrvatske
- priprema se proslava 100. obljetnice opere Ljubav i zloba Vatroslava Lisinskoga
1946.
- pojedini su sastanci tematski: teme su stručne ili staleške; izvode se nova djela članova i o njima se raspravlja; u pripremi je Zakon o zaštiti autorskih prava
17 .rujna
- usvaja se novi pravilnik o radu Društva
1948.
- izvještaji bilježe rasprave o “idejnoj dezorijentiranosti” članova
- obavljena je privremena revizija članstva
- traži se veći udio članstva u radu niza ustanova čija je djelatnost vezana uz glazbu
- UKH postaje suvlasnik “Muzičkih novina”
15. prosinca
- Društvo sudjeluje u obilježavanju 300. obljetnice smrti Ivana Lukačića, uvodnu riječ drži Milo Cipra
1949.
- ističe se širenje interesa autora, ali i zanemarenost vokalne i vokalno-instrumentalne glazbe, osobito masovne pjesme
- uvodi se u praksu izvedba novih djela na plenarnim sastancima te diskusija o njima
- ističe se problem društvenih prostorija; susretljivošću Hrvatskoga glazbenog zavoda ured Društva može normalno poslovati u jednom od njegovih ureda
1950.
- obilježava se 5. obljetnica osnivanja
- osniva se SAKOJ (Savez kompozitora Jugoslavije); “Izvještaj Upravnog odbora godišnjoj skupštini Društva održanoj nakon osnivačkog kongresa SAKOJ-a konstatira da skladatelji u svojim djelima sve češće obrađuju tematiku naprednih obilježja i bore se za sve viši kvalitet.” (J. Andreis)
- nameće se potreba stvaranja posebnog izdavačkoga glazbenog poduzeća
- pokreće se časopis Muzička revija kao glasilo UKH i Udruženja muzičkih umjetnika Hrvatske
- od 1. rujna 1950. Zavod za autorsko-pravnu zaštitu vlasništvo je UKH
1951.
- časopis Muzička revija prestaje izlaziti
- UKH se uključuje u akciju Savjeta za nauku i kulturu FNRJ oko reorganizacije Zavoda za zaštitu autorskih prava
- UKH inicira utemeljenje Saveza muzičkih udruženja Hrvatske sa svrhom koordinacije djelovanja; Savez je osnovan u prosincu iste godine, a unutar njega utemeljeno je muzičko nakladno-prodajno poduzeće s vlastitom prodavaonom; o nakladničkom programu odlučuje koordinacijska komisija
1952.
- traju rasprave o reorganizaciji Zavoda za zaštitu autorskih prava
- ponovno izlaze Muzičke novine kao glasilo Saveza i krajem godine prestaju izlaziti
1953.
- pojavljuje se list Muzičke novosti koji će izlaziti godinu dana
- izvještaj Upravnog odbora godišnjoj skupštini kritizira stanje u glazbenoj kritici i izdavaštvu
- inicira se i potiče realizacija akcije pretplatničkog “Ciklusa izvedbi djela naše muzike”; pokušaj stvaranja “nove” publike
- inicijativa za osnivanje Društva prijatelja muzike koje će prerasti u Muzičku omladinu
- razmatra se mogućnost utemeljenja glazbenih festivala na kojima bi se promovirala i glazba domaćih (“hrvatskih i jugoslavenskih”) autora
- radio postaje Zagreb i Rijeka uvode stalne mjesečne “Emisije Udruženja kompozitora Hrvatske” čiji sadržaj uređuje Društvo
- raspisan je prvi natječaj za najbolju plesnu melodiju i time je udaren temelj festivalu “Zagreb”
1954.
- ponovno se organizira ciklus koncerata s djelima domaćih skladatelja, ali u manjem opsegu
- nedostaje sredstava za relevantniju izdavačku djelatnost; raspoloživi iznos dijeli se autorima da bi u vlastitoj nakladi tiskali poneko djelo
31. listopada
- osnivačka skupština Udruženja kompozitora lake muzike Hrvatske (UKLMH); pravilnik Udruženja navodi da će ono: a) organizirano sudjelovati u kulturno-umjetničkom životu naroda, b) zaštićivati umjetničke, stručne, moralne i materijalne interese svojih članova, c) rješavati opću problematiku naše lake glazbe, d) nastojati da se na javnim izvedbama lake glazbe izvode pretežno djela domaćih autora, e) organizirati festivale, koncerte i priredbe zbog promicanja domaće lake glazbe, f) organizirati sastanke svojih članova radi zajedničkog raspravljanja i rješavanja umjetničkih i estetskih problema te aktualnih staleških pitanja, g) izdavati list u kojemu će tretirati pitanja suvremene lake glazbe, h) štampati i raspačavati kompozicije s područja lake glazbe, i) osnovati klub, knjižnicu, arhiv, diskoteku i srodne institucije, j) surađivati s narodnim vlastima te s glazbenim i kulturno-umjetničkim ustanovama i organizacijama
1955.
- završava se transformacija Zavoda za zaštitu autorskih prava i počinje djelovati Zavod za zaštitu autorskih malih prava
- na redovnoj godišnjoj skupštini skupina članova podnosi izjavu o stanju u Društvu u kojoj upozoruje na “podvojenost medu članovima, na ravnodušnost koju znatan broj članova pokazuje prema životu i radu Društva”; stoga se predlažu organizacijske promjene: formiranje savjeta od 15-20 članova koji bi bio pogodniji za rješavanje načelnih odluka od upravnog odbora; sredinom svibnja iste godine izvanredna skupština prihvaća taj prijedlog i donosi pravilnik po kojemu bi svakom sjednicom rukovodio drugi član savjeta; međutim, Odjel unutrašnjih poslova Narodnog odbora grada Zagreba nije odobrio takav pravilnik po kojemu se točno ne zna tko imenom i prezimenom zastupa Društvo; stoga savjet ipak bira predsjednika
- počinje izdavačka djelatnost UKLMH koja će desetljećima trajati pod naslovom “Zabavne melodije”
- tijekom godine Društvo posjećuju francuska skladateljica Germaine Tailleferre koja drži i predavanje za članstvo te Benjamin Britten i Peter Pears
1956.
- ustanovljuje se da je savjet previše brojan za djelotvornije odluke, pa se broj članova smanjuje na 12-15
- donosi se odluka o formiranju posebnog odbora za održavanje veza s poslovnicom ZAMP-a i Jugoslavenskom autorskom agencijom
- uvode se povremena predavanja u obliku razgovora s mladima uz glazbene ilustracije
- razina izdavaštva se poboljšava
- Društvo posjećuju slovački skladatelj Jan Cikker i francuski skladatelji Henri Sauget i André Jolivet
1957.
- direktor poslovnice ZAMP-a dr. Milan Majer odlazi u mirovinu, a na njegovo rnjesto dolazi dr. Ivan Henneberg
- obavljaju se pripreme oko organizacije manje tiskare
- reparticija i zaštita autorskih prava trajna je tema plenarnih sastanaka od kojih su neki posvećeni i stručnim, tematskim pitanjima
1959.
- montira se tiskara Izdavačkog odjeljenja Saveza kompozitora Jugoslavije (lZOD), što je pravi početak izdavačke djelatnosti Društva
- prvi poticaji oko utemeljenja međunarodnog festivala za suvremenu glazbu
1960.
kolovoz
- međunarodni sastanak skladatelja i glazbenih pisaca u Dubrovniku
1961.
17. – 24. svibnja
- 1. Muzički biennale Zagreb, internacionalni festival suvremene muzike
17. svibnja 1961.
Koncertna dvorana Istra
Gradonačelnik Većeslav Holjevac otvara 1. Muzički biennale Zagreb
1962.
travanj
- u Ljubljani održan 4. kongres SAKOJ-a na kojemu je Društvo predložilo reorganizaciju Saveza u smislu njegove decentralizacije
19. – 21. listopada
- u Opatiji održan 1. jugoslavenski simpozij o problemima. suvremene muzike
- dolazi do razmimoilaženja između Društva i glavnog odbora MBZ; članovima UKH bilo je osporeno pravo da u tom odboru predstavljaju Društvo, pa su podnijeli ostavke
1963.
travanj
- zajednička godišnja skupština UKLMH i UKH na kojoj se donosi odluka o objedinjavanju obaju udruženja pod imenom Udruženje kompozitora Hrvatske; s tim u vezi donose se odluke o izmjenama pravilnika; Savjet se zamjenjuje upravnim odborom od 8 članova s predsjednikom kojega bira skupština; u okviru Društva djeluju pojedine sekcije; prvi je predsjednik nove udruge Jakov Gotovac; formiraju se komisije: 1) za članstvo, 2) za izbor djela za tisak, 3) za stvaralaštvo, 4) za propagandu, 5) za festival “Zagreb 64”, 6) za izdanja zabavne melodije, 7) za izgradnju zgrade
Muzički biennale Zagreb 1963.
Igor Stravinski u razgovoru s Milanom Horvatom i Milkom Kelemenom
1964.
- utemeljena Jugoslavenska muzička tribina
N. Njirić, V. Špoljarić, Z. Pibernik, A. Marković – Opatija 1964.
- vode se načelne rasprave između UKH i SAKOJ-a
- Društvo posjećuju ruski glazbeni pisac I. M. Jampoljski, poljska muzikologinja Zofia Lissa, američki muzikolog Nicolas Slonimsky i ruski skladatelj Dmitrij Šostakovič
1965.
svibanj
- sklopljen je kupoprodajni ugovor s Lovačkim savezom Hrvatske o kupnji dijela zgrade u Berislavićevoj 9
- Društvo obilježava 20. obljetnicu djelovanja
Muzički biennale Zagreb 1965.
Olivier Messiaen i Ivo Malec nakon izvedbe u Hrvatskom glazbenom zavodu
1966.
26. veljače
- svečano se otvaraju nove društvene prostorije u Berislavićevoj 9
- iz tiska izlazi 1. izdanje knjige dr. Krešimira Kovačevića Muzičko stvaralaštvo u Hrvatskoj 1945-1965; u predgovoru aktualni predsjednik Natko Devčić zapisuje: “Dvadeset godina djelovanja je mnogo kad se radi o nekom udruženju, a pogotovo kad se radi o udruženju, čiji su članovi umjetnici stvaraoci: svaki sa svojim vlastitim stvaralačkim stavom i stilom, svaki sa svojim vlastitim idejama, ambicijama, problemima, simpatijama i antipatijama. Sasvim dovoljno elemenata da bismo nakon proteklog razdoblja zapravo trebali reći: pravo je čudo da još postojimo. Međutim, Udruženje kompozitora Hrvatske zaista još postoji, a ja bih čak dodao – i te kako postoji”.
10. rujna
- održan je koncert na kojemu su izvedena djela hrvatskih autora nagradenih na natječaju što ga je Društvo raspisalo u povodu 20. obljetnice osnivanja; nagrađeni su autori B. Bjelinski, I. Brkanović, M. Körbler, F. Pomykalo i I. Stamać, a otkupljeni su radovi A. Bubanovića i T .Vidošića
1967.
- u prostorijama Društva održana je serija od 23 koncerta pod naslovom Tribina UMUH-a i UKH na kojima su izvođena djela hrvatskih skladatelja
- u povodu 10. međunarodnog muzikološkog kongresa u Ljubljani UKH izdaje knjigu dr. K. Kovačevića The History of Croatian Music of the Twentieth Century
- unatoč petnaest edicija koje tiska IZOD financijske su teškoće izdavaštva sve veće
- u 1967./68. izlazi 11 brojeva biltena Društva
1968.
- prihvaćen je novi statut Društva
- raspravljaju se teme o unapređenju izdavačke djelatnosti, propagandi, izdavanju gramofonskih ploča, o jubileju članova
- izvršena reorganizacija IZOD-a
- proslavljene su 50. obljetnice umjetničkoga rada J. Gotovca i I. Tijardovića
- Koraljka Kos imenovana novim urednikom biltena
- donosi se zaključak da se u godini između dva MBZ-a organiziraju Tjedni hrvatske glazbe; iz te će se akcije razviti Dani hrvatske glazbe
1969.
- obilježena je 150. obljetnica rođenja Vatroslava Lisinskoga sa sljedećim sadržajem: otkrivena je obnovljena spomen ploča u Ilici 137, održan je muzikološki skup i postavljena izložba o njegovu životu i radu, otkriveno je poprsje u Jurjevskoj ulici, priređen je svečani koncert, ustanovljena je Nagrada Vatroslav Lisinski, objavljeno je sedam svezaka s njegovim djelima
- obilježena je 80. obljetnica života Franje Lučića
- pokrenuta je edicija pod naslovom “Hrvatski glazbeni spomenici”
- osnovane su sekcije aranžera i muzikologa
Muzički biennale Zagreb 1969.
Karlheinz Stockhausen s organizatorima festivala
(stoji: Josip Stojanović, u kutu lijevo Miroslav Poljanec)
1970.
22. veljače
- godišnja skupština Društva na kojoj se donosi odluka o utemeljenju godišnje nagrade Društva Vatroslav Lisinski kojom će se nagrađivati skladateljski, muzikološki i organizacijski doprinos uspješnom razvoju hrvatske glazbe i radu Društva
15. studenoga
- na izvanrednoj skupštini mijenja se ime u Društvo hrvatskih skladatelja
- u povodu 20. obljetnice osnivanja Društvo je u Zagrebu organiziralo niz koncerata pod zajedničkim nazivom “Panorama hrvatske glazbe”, a završni dio te manifestacije kao Dane hrvatske glazbe; voditelj manifestacije je Zlatko Pibernik
1971.
- organizira se Klub skladatelja suvremene glazbe
- utemeljuje se Muzički informativni centar; prvi je ravnatelj Branimir Sakač
rujan
- održan je 6. kongres SOKOJ-a u Pržnom (Crna Gora) na kojemu je hrvatska delegacija izborila pravo da se reparticijska sredstva sakupljena u Hrvatskoj zadržavaju u Hrvatskoj do trenutka raspodjele; takvo izuzeće za samo jedno od društava sastavnica SOKOJ-a značilo je u ona doba veliki skok prema financijskoj neovisnosti hrvatskih skladatelja
26. listopada
- održana je plenarna sjednica članstva na kojoj se utemeljuje Odbor za pravna pitanja koji bi imao ispitati mogućnost samostalne autorske zaštite
- po prvi put dodijeljena godišnja Nagrada Vatroslav Lisinski; prvi je dobitnik Zlatko Pibernik za uspješnu organizaciju Dana hrvatske glazbe
Muzički biennale Zagreb 197l.
8. svibnja 1971. – Muzej za umjetnost i obrt
Oboist Heinz Holliger praizvodi vlastito djelo Cardiophonie
1972.
- nagradu Vatroslav Lisinski ponovljeno dobiva Zlatko Pibernik, također za uspješnu organizaciju dana Hrvatske glazbe
1973.
- obilježena je 100. obljetnica rođenja Blagoja Berse; održan je muzikološki skup o njegovu životu i radu; tiskano je više svezaka s njegovom glazbom i priređena je izložba
- Muzički informativni centar ujedinjuje se s Koncertnom direkcijom Zagreb i postaje jedna od njenih poslovnica
Simpozij o B. Bersi; za govornicom: A. Tomašek – 1973.
19. svibnja 1973. – Kazalište Komedija –
Mauricio Kagel s Ansamblom za novu glazbu iz Kölna opet na MBZ
1974.
- osnovan je inicijativni odbor Muzičkog biennala Zagreb koji će preuzeti festival, pa će od 1975. Društvo biti umjetnički nosilac, a od 1989. i organizator te manifestacije
1975.
12. – 18. svibnja
- održan 8. Muzički biennale Zagreb; umjetničko vodstvo je u Društvu hrvatskih skladatelja (glavni tajnik Krešimir Šipuš), a organizator je Koncertna direkcija Zagreb; po takvom će modelu MBZ funkcionirati do 1993.; prvi put festival se održava u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog
- obilježena je 30. obljetnica Društva
Proslava 30. obljetnice u HGZ-u – 1975.
Predsjedništvo: M. Miletić, M. Prohaska, B. Hohnjec,
S. Horvat, I. Stamać, Z. Pibernik, A. Tomašek, Z. Špišić
- brojne su inicijative za reorganizaciju i daljnju decentralizaciju SOKOJ-a
- prihvaća se novi statut
- sekcije se konstituiraju po delegatskom načelu
1976.
- sekcija za ozbiljnu glazbu nastoji da se Dani hrvatske glazbe uzdignu na višu umjetničku razinu te predlaže da se organizacija profesionalizira, priredbe u Zagrebu i okolici protegnu na cijelu godinu i poveća broj priredaba u pokrajini, te da se prihvate samo koncerti na čije programsko ustrojstvo DSH može utjecati
- sekcija muzikologa i glazbenih pisaca na svojim je plenarnim sjednicama koncipirala prijedloge o muzikološkim skupovima u vezi s obljetnicama pojedinih istaknutih hrvatskih skladatelja
1977.
8. – 14. svibnja
- održan 9. Muzički biennale Zagreb; ogroman interes publike za veliki broj priredbi; gosti su festivala istaknute ličnosti suvremene glazbe (Luigi Nono, Robert Moran, Vinko Globokar i dr.); održan međunarodni simpozij “Nova nepoznata glazba”
- na plenarnim se sjednicama raspravlja posebno o radu sekcija, o međunarodnoj suradnji, o suradnji s drugim umjetničkim udruženjima, o festivalu “Zagreb 77”, o oživljavanju koncertne aktivnosti u društvenim prostorijama
- živu djelatnost razvija i sekcija muzikologa i glazbenih pisaca, mnogi njeni članovi sudjelovali su svojim prilozima na raznim i stručnim skupovima
Muzički biennale Zagreb 1977.
13. svibnja 1977. – Koncertna dvorana Vatroslav Lisinski –
Luigi Nono ravna Zagrebačkom filharmonijom
1978.
28. svibnja
- na godišnjoj skupštini prihvaćen je program rada Društva u deset točaka kojim se artikuliraju temeljne intencije Društva od brige za društveni i ekonomski status skladatelja preko izdavačke djelatnosti do međunarodne suradnje
- dobitnik nagrade Vatroslav Lisinksi je Branimir Sakač za 15 godina organizacije Jugoslavenske muzičke tribine i afirmaciju Hrvatskoga glazbenog stvaralaštva u inozemstvu
1979.
ožujak
- početak rada na izdavačkom projektu “Sabrana djela Josipa Štolcera Slavenskog”; projekt bi imali zajedno realizirati Društvo skladatelja Hrvatske i Udruženje kompozitora Srbije; ukupno bi trebalo tiskati 49 svezaka artikuliranih prema kriteriju glazbenih vrsta odnosno izvodilačkih sastava; prvi redakcijski odbor čine Natko Devčić (glavni urednik), Eva Sedak, Mirjana Živković, Vlastimir Peričić i Vladimir Cvija (tehnički urednik)
12. – 18. svibnja
- održan 10. Muzički biennale Zagreb; pod zajedničkim naslovom Urbofest niz priredbi na otvorenim zagrebačkim prostorima
MBZ 1979. Urbofest. Zrinjevac. Multigravitation Aerodance Group, New York
srpanj
- ponovno se pokreće bilten, čije je izlaženje u međuvremenu zamrlo; u uredništvu su Jasmina Juračić, Mario Kinel i Nikša Njirić
- ime se ponovno mijenja u Društvo skladatelja Hrvatske
- ponovno se raspravlja o transformaciji ZAMP-ovih poslovnica; DSH inzistira na uključenju ZAMP-ova u radne zajednice društava odnosno udruženja
- potiče se stimulacija glazbenog stvaralaštva
- skladatelj Miroslav Miletić delegat HDS-a na 23. Varšavskoj jeseni
25. – 27. 1istopada
- 25. jubilarni festival Zagreb
14. – 19. studenoga
- 16. Tribina jugoslavenskog muzičkog stvaralaštva u Opatiji; izvedeno 10 skladbi hrvatskih autora
15. – 17. studenoga
- Prvi Zagrebački dani jazza
23. – 24. studenoga
- muzikološki skup u povodu 100. obljetnice rođenja Josipa Hatzea (u suradnji s Muzičkim informativnim centrom KDZ)
26. studenoga
- na jednoj u nizu sjednica Predsjedništva Društva – u prosjeku se održavaju jednom tjedno – Igor Kuljerić kao producent Tribine muzičkog stvaralaštva Jugoslavije izvješćuje da je hrvatsko Društvo u programskom smislu u lošoj poziciji, jer izvedbe ovise o tome kakve i koliko izvođačkih ansambala financira pojedina republika; naa istoj sjednici F. Paać potiče hitno razmatranje mogućnosti javnog prezentiranja izdavačke djelatnosti Društva
7 . – 16. prosinca
- 10. obljetnica Dana hrvatske glazbe; umjetničko vodstvo manifestacije preuzima Adalbert Marković; unutar proslave izložba ” 10 godina DHG”, susret muzikologa i muzičkih pisaca (14. i 15. prosinca), te 16. prosinca svečana sjednica predsjedništva DSH na kojoj su podijeljene spomen-medalje B. Sakaču, Z. Piberniku, S. Horvatu, S. Zlatiću, I. Vuljeviću, J. Stojanoviću (posthumno), M. Kelemenu, F. Kopsi, M. Marjanoviću, F. Pomykalu (posthumno) i M. Prohaski kao znak priznanja osnivačima i predsjednicima umjetničkih savjeta tri jubilarne manifestacije: Muzičkog biennalea Zagreb, Dana hrvatske glazbe i Festivala zabavne glazbe Zagreb; istom prigodom uručene su i nagrade Vatroslav Lisinski dobitnicima: Zagrebačkim simfoničarima RTZ, kolektivu Opere HZNK Osijek i Zlatku Piberniku
14. i 15. prosinca
- u Društvu održan Skup muzikologa i glazbenih pisaca; tema prvog dana je opera Ero s onoga svijeta J. Gotovca, a drugoga “Rock opera u Hrvatskoj
1980.
7 .siječnja
- izvanredna skupština Društva; teme su revizija članstva, novi statut SOKOJ-a i prigovori na rad njihove stručne službe, opetovana rasprava o potrebi da ZAMP ostane unutar DSH; transformacija ZAMP-a temeljno je pitanje u Društvu
12. svibnja
- Predsjedništvo upućuje dopis SOKOJ-u u kojemu se ističe zahtjev za povećanjem reparticijske mase, točnije, za oslobađanjem sredstava koja se automatizmom u određenom postotku neprestance zadržavaju u Beogradu i oročuju u rokovima što otežavaju i onemogućuju isplatu autorima kojima sredstva zapravo i pripadaju; opsežne primjedbe potpisuje tadašnji tajnik Z. Pibernik
15. lipnja
8. – 25. rujna
- Dani hrvatske kulture u Ukrajini; zabilježen je veliki broj izvedbi hrvatskih skladatelja
5. – 9. studenoga
- održana XII Tribina muzičkog stvaralaštva Jugoslavije u Opatiji; od ukupno 75 izvedenih djela 25 ih je iz pera autora iz Hrvatske
14. i 15. studenoga
- održan Festival Zagreb ’80; Z. Špišić direktor festivala
3. prosinca
- održan prvi u nizu debatnih sastanaka o aktualnim stručnim i društvenim problemima pod naslovom “Kompozitor i današnje društvo”; voditelj A. Tomašek
5. – 16. prosinca
- 11. Dani hrvatske glazbe unutar kojih se obilježava 40. obljetnica umjetničkoga rada Maria Kinela i 70. obljetnica Slavka Zlatića i Josipa Kaplana te 100. obljetnica rođenja Ivana Matetića Ronjgova; održan je muzikološki skup o I. M. Ronjgovu; umjetnički je voditelj Adalbert Marković; održan i niz koncerata izvan Zagreba
14. prosinca
- svečana sjednica Predsjedništva u povodu 35. godišnjice obljetnice osnivanja Društva održana je u Hrvatskom glazbenom zavodu
- nastavljaju se pripremni radovi na projektu “Sabrana djela Josipa Štolcera Slavenskog” i utvrđuje se plan izdavanja u sedam faza od 1981. do 1987.
- Nagrade Vatroslav Lisinski za 1980. godinu dodijeljene su pijanistu Vladimiru Krpanu i Akademskom zboru Ivan Goran Kovačić
1981.
- i dalje traje rasprava o transformaciji ZAMP-a
- ulaže se protest zbog načina na koji se u SOKOJ-u donosi završni račun i ponovno se odbija način na koji se oročavaju sredstva; izražava se neslaganje s rastrošnim ponašanjem Saveza
11. ožujka
- jedan u nizu debatnih sastanaka održanih te godine; ovaj s temom “Društvene osnove našeg današnjeg glazbenog stvaralaštva”; voditelj A. Tomašek
9. – 16. svibnja
- održan 11. Muzički biennale Zagreb
9. svibnja 1981. – Dramsko kazalište “Gavela” –
Ansambl Piccola Scala iz Milana izveo je Le Racine S. Bussotija
Skladatelj se pridružio završnom naklonu na pozornici
lipanj
- Predsjedništvo DSH donosi odluku da ZAMP kao radna zajednica DSH započinje djelovati od 1. siječnja 1982.
16. lipnja
- održana izborna skupština; novi je predsjednik Predsjedništva Nenad Turkalj; Predsjedništvo privremeno preuzima funkciju odbora za proslavu 40. obljetnice Društva
23. – 25. listopada
- održan 27. festival zabavne glazbe Zagreb’81
4. – 8. studenoga
- održana Tribina muzičkog stvaralaštva Jugoslavije u Opatiji; izvedene su 94 skladbe
- od toga 21 iz pera hrvatskih autora – i održana četiri Kluba Tribine
23. studenoga
- u povodu 60. obljetnice Muzička akademija u Zagrebu dodijelila je Društvu spomen plaketu. Društvo na proslavi predstavlja potpredsjednik Alfi Kabiljo
8. – 16. prosinca
- 12. Dani hrvatske glazbe unutar kojih je muzikološki skup o životu i djelu skladatelja Božidara Širole; posebno su obilježene obljetnice Rudolfa Matza, Petra Dumičića i Branka Rakijaša
- dodijeljene nagrade Vatroslav Lisinski za 1981. godinu; dobitnici su Zagrebački gudački kvartet i Vojni orkestar Zagreb
1982.
26. veljače
- redovna godišnja skupština; inzistira se na transformaciji rada SOKOJ-a; osnovana za to posebna radna grupa
3. kolovoza
- Društvo aktivno uključeno u obilježavanje 150. obljetnice rođenja Ivana pl. Zajca
3. – 7. studenoga
- 19. Tribina muzičkog stvaralaštva Jugoslavije u Opatiji; izvedeno je uživo 85 skladbi, od toga 26 hrvatskih autora
3. – 7. studenoga
- Festival Zagreb ’82: direktor festivala Drago Diklić
23. studenoga
- u povodu smrti uglednog muzikologa akademika Josipa Andreisa utemeljuje se Nagrada Josip Andreis za iznimna muzikološka dostignuća
- nastavak transformacije ZAMP-a
1. prosinca
- Predsjedništvo donosi odluku o ovogodišnjim dobitnicima godišnjih nagrada Društva; to su Fred Došek (Nagrada Vatroslav Lisinski), Društveni orkestar Hrvatskoga glazbenog zavoda (Diploma Vatroslav Lisinski) i Koraljka Kos (Nagrada Josip Andreis)
11. – 17. prosinca
- održani 13. Dani hrvatske glazbe; u središtu je programske pozornosti 150. obljetnica Ivana pl. Zajca, te obljetnice V. Markovića, J. Vrhovskoga i H. Pettana
1983.
27. veljače
- održana godišnja skupština Društva; novi je predsjednik Stjepan Mihaljinec, tajnik je Zvonko Špišić
- organiziraju se podružnice u Rijeci i Splitu
- vode se rasprave o novom statutu SOKOJ-a i novom pravilniku o reparticiji
- raspravlja se o teškoćama u financiranju manifestacija i izdavačke djelatnosti
- aktivira se komisija za standard
- napravljena je analiza programa Radio Zagreba te posebnim dopisom upozoreno vodstvo te ustanove da bi trebalo sustavno obnavljati fundus starijih, dijelom i poslijeratnih djela hrvatskih skladatelja, jer su mnoge ranije snimke zastarjele i neupotrebljive
22. – 28. travnja
- održan 12. Muzički biennale Zagreb
svibanj
- potpisuje se izdavački ugovor s nasljednicima – nosiocima autorskih prava Josipa Štolcera Slavenskog
16. svibnja
- pokreće se akcija za utvrđivanje vjerodostojnosti prijava izvedbi glazbenih djela
15.lipnja
- koncert u povodu 50. obljetnice Josipa Dečija
20.lipnja
- izvanredna skupština Društva, jedina tema promjene Statuta
9. – 13. studenoga
- održana 20. Tribina muzičkog stvaralaštva Jugoslavije u Opatiji; izvedeno je 91 djelo 86 autora, od toga 25 iz Hrvatske
10. – 12. studenoga
prosinac
- promocija I. sveska klavirskih djela J. Š. Slavenskog u prostorijama Legata Slavenski u Beogradu; dužnost glavnog urednika nakon zahvale prof. N. Devčića na daljnjem radu preuzima prof. S. Horvat
- na sjednicama Predsjedništva Društva intenzivno se raspravlja o financiranju Muzičkog biennalea Zagreb i o neželjenim inicijativama koje stižu iz pojedinih republičkih i gradskih foruma, a nakana im je ukinuti ovaj festival
16. prosinca
- 100. obljetnica rođenja F. Lhotke
- muzikološki skup o životu i radu F .Lhotke
- obilježene su 200. godišnjica rodenja JuIija Wisnera von Morgensterna, 50. obljetnica umjetničkog rada I. Brkanovića i J. Dečija, 70. godišnjica života I. Lhotke Kalinskoga, K. Kovačevića i N. Roje
- donijeta je odluka da će se središnje priredbe Dana hrvatske glazbe u Zagrebu održavati svake parne godine izmjenjujući se s Muzičkim biennalom Zagreb
16. prosinca
- svečano uručene godišnje nagrade Društva; dobitnici: Vladimir Ruždjak (Nagrada Vatroslav Lisinski), Hubert Pettan (Nagrada Josip Andreis), Zagrebački solisti, Zbor Radiotelevizije Zagreb i Koncertna dvorana “Vatroslav Lisinski” (povelje Vatroslav Lisinski)
30. prosinca
- prvi kolegijalni domjenak u prostorijama Društva na kojem prisustvuju mnogi članovi, radnici matice i ZAMP-a
1984.
26. veljače
- godišnja skupština Društva
- posebno se obrađuje nedovoljna međunarodna suradnja Društva; ističe se da je “na sva traženja i planove za 1984. komisija za međunarodnu suradnju Komiteta za kulturu odgovorila negativno”
- nastavljaju se aktivnosti oko transformacije ZAMP-ova; na tu se temu neprestance kritiziraju službe SOKOJ-a koje inertno i neažurno obavljaju svoj posao
- osniva se Odbor za proslavu 40. obljetnice Društva; I. Vuljević, predsjednik, E. Krpan, Z. Pibernik, Z. Špišić, A. Tomašek
- potiče se bolji rad ZAMP-ovih kontrola na terenu
- dr. Ivan Henneberg odlazi u mirovinu, a na mjesto ravnatelja ZAMP-a dolazi Zvonimir Puškarić
16. – 27 .travnja
- 15. Dani hrvatske glazbe obilježavaju 80. obljetnicu života Z. Bradića i J. Dečija, 70. obljetnicu života N. Devčića i S. Šuleka i 50. obljetnicu smrti B. Berse
- Fedoru Kopsi dodijeljena plaketa Društva u povodu 50. obljetnice umjetničkog rada
- nastavlja se rad na projektu “Sabrana djela Josipa Štolcera Slavenskog”
7. – 10. studenoga
7. -10. studenoga
- održana 21. Tribina muzičkog stvaralaštva Jugoslavije u Opatiji; Predsjedništvo Društva nezadovoljno zastupljenošću hrvatskih autora
27. prosinca
- svečano uručene godišnje nagrade Društva; dobitnici su Josip Klima (Nagrada Vatroslav Lisinski), Eva Sedak i Andrija Tomašek (Nagrada Josip Andreis) te Plesni orkestar Muzičke proizvodnje RTZ (povelja Vatroslav Lisinski)
1985.
24. veljače
- godišnja skupština Društva; novi je predsjednik Andrija Tomašek
19. – 25. travnja
- održan 13. Muzički biennale Zagreb; festival uspio okupiti veliki broj svjetskih skladateljskih veličina; održan simpozij “Skladateljske sinteze 80-ih”
- organizacija i početak rada Radne zajednice ZAMP-a
- trajna borba sa SOKOJ-em oko materijalnih prava autora i oko načina funkcioniranja “jugoslavenske skladateljske zajednice”; rad na sporazumu o udruživanju pojedinih društava u savez; u vezi s tim pitanjima osnovan Odbor za transformaciju SOKOJ-a
- aktiviranje rada plenuma sekcija
- projekt “Sabrana djela Josipa Štolcera Slavenskog” prilagođuje se mjerama ekonomske stabilizacije, smanjuju se naklade
- iako će se 16. Dani hrvatske glazbe održati tek iduće godine započinje se s priredbama u Zagrebu i drugim republičkim središtima
6. – 9. studenoga
- održana Tribina muzičkog stvaralaštva Jugoslavije u Opatiji; izvedeno 17 skladbi hrvatskih autora uživo, šest je emitirano s vrpce
7. – 9. studenoga
23. prosinca
- obilježeno 30 godina aktivnosti naklade Zabavne melodije
26. – 29. prosinca
- proslava 40. obljetnice Društva
- Svečana sjednica Predsjedništva u predvorju KDVL, svečani koncert i izložba (autor Z. Blažeković) te veliki muzikološki skup na kojem sudjeluje trinaest muzikologa i muzičkih pisaca
- dobitnici su godišnjih nagrada Društva Nikša Gligo (Nagrada Josip Andreis), Ivo Vuljević (Nagrada Vatroslav Lisinski), Osorske glazbene večeri i Muzički salon Studentskoga centra (povelje Vatroslav Lisinski)
MBZ 1985 – Krzysztof Penderecki u razgovoru s jednim od akreditiranih novinara
1986.
2. ožujka
- održana godišnja skupština Društva; novi je predsjednik Adalbert Marković
- raspravlja se o upravljanju Zagrebačkim festivalom
- ističe se problem slabe zastupljenosti domaćih djela u programima radija i televizije
- održava se niz sekcijskih plenuma s temom “Pretpostavke za transformaciju strukovnog udruživanja skladatelja, muzikologa i glazbenih pisaca ” i tezama koje je sačinila skupina članova u povodu inicijative za odvajanje skladatelja ozbiljne glazbe i muzikologa u samostalno društvo
- donosi se odluka o nedodjeljivanju nagrada Vatroslav Lisinski i Josip Andreis
- Ivo Körbler odlazi u mirovinu , a na njegovo se mjesto prima Bojan Pogrmilović
- kontinuirano se ističu problemi u financiranju izdanja Društva
l5. – 24. travnja
- 17. Dani hrvatske glazbe u znaku 80. obljetnice života I. Brkanovića, M. Cipre i B. Papandopula
rujan
- sekcija muzikologa i glazbenih pisaca započinje s organizacijom tzv. muzikoloških srijeda na kojima bi se jednom mjesečno trebalo raspravljati o zanimljivostima iz struke
1987.
1. ožujka
- na godišnjoj se skupštini raspravlja o krizi u Društvu, jednako financijskoj kao i društvenoj; “društveni i stručni dignitet DSH sveden je na kritični minimum”; stoga se novi saziv predsjedništva odlučuje za strogu primjenu kriterija stručnosti kao temeljnoga pri odlučivanju o pripadnosti staležu
9. – 17. travnja
- održan 14. Muzički biennale Zagreb
8. lipnja
- Predsjedništvo donosi pravilnik o načinu i uvjetima prijema u članstvo kojim se izoštruju postojeći kriteriji
- definitivno se prihvaćaju poslovnik i normativi za daljnji rad na projektu sabranih djela “J. Š. Slavenski”; tiska se dvojezični prospekt s propagandnim letkom o uvjetima nabave i propagandnom porukom; tiskano je u međuvremenu 9 svezaka; nagomilali su se problemi organizacije zajedničke redakcije: neujednačeni su kriteriji u radu, odnos prema redakturi, notografiranju, financiranju
- nakon više od pola godine stanke ponovno izlazi bilten Društva; glavnim i odgovornim urednikom imenovan je Mladen Mazur
1988.
- rad se Društva usredotočuje na očuvanje cjelovitosti i financijsko saniranje; članstvo je još uvijek neaktivno, posebno u stručnom radu; ipak, sve su življe i brojnije aktivnosti čija tematika nije strogo vezana uz Društvo, nego je tematika tih aktivnosti okrenuta prema pitanjima umjetnosti i kulture u cjelini
- privodi se kraju postupak sudske registracije djelatnosti zaštite autorskih prava, a poslovanje ZAMP-a se razvija
- i dalje se inzistira na kvalitetnijem i urednijem poslovanju SOKOJ-a
- nastoji se potaknuti rad sekcija, odbora i komisija
18. – 23. travnja
- 18. Dani hrvatske glazbe u znaku obilježavanja 70. obljetnice života E. Cossetta, 80. obljetnice života K. Fribeca, 100. obljetnice rođenja K. Odaka i 50. obljetnice umjetničkog rada M. Kinela
22. travnja
- Predsjedništvo SOKOJ-a donosi odluku o imenovanju E. Krpan glavnom i odgovornom urednicom Zvuka; tom odlukom redakcija ovog časopisa po prvi puta seli u Zagreb; članovi su redakcije M. Bergamo, N. Gligo, A. Petrović, E. Sedak, M. Veselinović
26. svibnja
- održava se prva muzikološka srijeda koju vodi Z. Weber
5. – 8. listopada
7 .listopada
- održava se koncert djela hrvatskih skladatelja na festivalu suvremene glazbe “Janaček i sadašnjost” u Brnu kao rezultat uspješne suradnje s MBZ; izvode se djela autora S. Horvata, M Kelemena, B. Gagića, S. Foretića, I. Kuljerića, R. Radice i D. Kempfa
2. – 5. studenoga
- održana 25. Tribina muzičkog stvaralaštva Jugoslavije u Opatiji
9. prosinca
- svečano inauguriran klub DSH
1989.
19. ožujka
- održana godišnja skupština Društva
- naglašeno je etabliranje Društva kao mjesta okupljanja stručnjaka; stručnim se autoritetom sve više utječe na tokove kulturne politike
- ističu se sve veći problemi izdavačke djelatnosti
- naglašava se potreba kompjuterizacije Društva te potreba da se Društvo prilagodi kriterijima tržišnoga privređivanja
- predsjedništvo je i dalje nezadovoljno previsokim troškovima zaštite, nedjelotvornošću SOKOJ-a i odsutnošću smišljene razvojne politike; stoga smanjuje proviziju
28. ožujka
- u prostorijama Društva održava se tribina pod naslovom “Muzička kritika između uzroka i posljedica glazbenog života u Zagrebu”
5. travnja
- održan je sastanak članova nekadašnjeg jazz orkestra i prvoga hrvatskog jazz kluba “Devils” na kojemu je obilježena 50. obljetnica osnivanja
8. – 14. travnja
- održan 15. Muzički biennale Zagreb; izvedeno 29 glazbenih i glazbeno-scenskih priredbi te u ciklusu “Zvuk i film” 7 prezentacija eksperimentalnog filma; izvedeno oko 150 djela iz Europe, Amerike i Azije, od toga 12 praizvedbi, sudjelovalo je 18 ansambala iz 9 zemalja
26. svibnja
- promocija prvog broja Zvuka u Beogradu
6. – 9. studenoga
- 26. Tribina muzičkog stvaralaštva Jugoslavije u Opatiji; izvedeno dvadesetak djela hrvatskih skladatelja; na tri poslijepodnevne tribine (voditelj E. Sedak) raspravljalo se o odslušanim djelima
6. – 9. prosinca
- Zagrebfest; po prvi put se s organizatorima sklapa poseban ugovor kojim se ekipi daje veća samostalnost, ali i rizik s predviđenim načinom diobe eventualne dobiti
- klub DSH supstituirao je ulogu sekcija, a Društvo se afirmiralo kao jedno od mjesta na kojima se argumentirano raspravlja o kulturnoj politici naše sredine
- i dalje se inzistira na radikalnoj transformaciji poslova zaštite i odvajanje troškova zaštite od drugih u SOKOJ-u te na racionalizaciji svih oblika potrošnje
1990.
1.travnja
- godišnja skupština Društva; zaključak je da je Društvo u proteklih godinu dana jačalo i financijski i programski
- spriječena je transformacija SOKOJ-a kojom se nastojalo centralizirati odlučivanje o sredstvima
- u promijenjenim uvjetima poslovanja Predsjedništvo je razradilo strategiju razvoja sadržanu u posebnom dokumentu koja se temelji na: deideologizaciji Društva, dosljednom otvaranju “tržišta kadrova ” u okviru Društva, postavljanju unutrašnje organizacije na način koji omogućuje djelotvorno i racionalno poslovanje
- otvara se rasprava o promjeni naziva Društva
- Jazz klub Zagreb okupio je oko 150 članova i održava tjedne susrete
23. – 26. travnja
- 19. Dani hrvatske glazbe obilježili su 80. obljetnicu života S. Zlatića i J .Kaplana, 100. obljetnicu rođenja I. Paraća i 110. obljetnicu rođenja I. Matetića Ronjgova; zbog financijskih poteškoća održano samo 4 koncerta
- klub Društva djeluje kontinuirano i uspješno
5. – 8. studenoga
- održana 27. Tribina muzičkog stvaralaštva Jugoslavije u Opatiji
13. – 15. prosinca
- održan Zagrebfest; po prvi put u velikoj dvorani Doma sportova
prosinac
- Društvo mijenja ime u Hrvatsko društvo skladatelja
1991.
- izvještaji govore o iskoraku iz uobičajenog načina rada i širenju djelatnosti
16. – 12. travnja
- održan 16. Muzički biennale Zagreb
Muzički biennale Zagreb 1991.
6. travnja 1991. – Hrvatsko narodno kazalište
Ruben Radica: Prazor, misterij u 10 prizora, praizvedba
- Društvo se priključuje kao suorganizator prosvjednom zboru kulturnih djelatnika u HNK te upućuje pismo-apel inozemnim autorskim organizacijama u kojim ih informira o stanju u Hrvatskoj; “…članovi HDS-a kao pojedinci daju velik doprinos domovinskom ratu, ne samo kao autori brojnih skladbi različitih žanrova koje su hrabrile i motivirale na obranu, već i sudjelovanjem kako u Art Force postrojbi tako i u redovima HV i MUP-a ili pak obavljajući druge poslove od interesa za obranu RH. Društvo je pridonijelo obrani financijskom pomoći fondovima za ranjenike i izbjeglice, sudjelovanjem u protestnim i drugim aktivnostima hrvatskih umjetnika.” (iz godišnjeg izvještaja tajnika I. Josipovića)
- Društvo je transformirano iz društvene organizacije u udruženje građana; ZAMP je ugrađen u stručnu službu Društva čime je ojačan utjecaj autora na proces zaštite autorskih prava
- hrvatsko-slovenski dio redakcije časopisa Zvuk obavještava SOKOJ da u uvjetima agresije na Hrvatsku ne želi nastaviti s daljnjim radom
- Jazz-klub Zagreb organizira “Međunarodne dane jazza -Zagreb ’91”
studeni
- održana Glazbena tribina Opatija; temeljit programski zaokret raspravlja se za okruglim stolom “Glazbena tribina u Opatiji: budućnost i perspektive”; izvedena djela hrvatskih i slovenskih autora
1992.
26. travnja
- godišnja skupština Društva; tajnički izvještaj govori o uključenosti HDS-a u obranu domovine te o promjenama koje nužno mijenjaju profil Društva
- nakon što je Hrvatska kao samostalna i suverena država primljena u članstvo Ujedinjenih naroda uloženi su napori da Hrvatska bude primljena u članstvo kako specijaliziranih organizacija Ujedinjenih naroda tako i u druge uže međudržavne organizacije i zajednice; Hrvatska autorska agencija i Hrvatsko društvo skladatelja kao hrvatska autorska organizacija primljeni su u međunarodnu konfederaciju društava autora i skladatelja CISAC, a HDS postaje članom BIEM-a i ISCM-a
- obavlja se rad na punom preuzimanju i organiziranju zaštite autorskih prava što podrazumijeva a) razdruživanje sa SOKOJ-em, b) prilagodbu unutarnje organizacije Društva, c) borbu za stvaranje zakonskih i drugih uvjeta za punu organizaciju zaštite autorskih prava
- organizira se Tribina u Opatiji kao Glazbena tribina Opatija, manifestacija na kojoj bi se jednom godišnje hrvatsku glazbenu produkciju trebalo predstaviti širokoj glazbenoj javnosti
- dolazi do zastoja u realizaciji projekta “Sabrana djela J. Š. Slavenskoga”
17. – 27. svibnja
- održani Dani hrvatske glazbe
23. svibnja
- studijska sjednica s temom “Mediteranska hrvatska i europska glazbena kultura od srednjeg vijeka do 1800. godine”
13. i 14. studenoga
- održana Glazbena tribina Opatija; izvedeno tridesetak skladbi hrvatskih skladatelja; očituje se kriza u koncepciji programa
12. i 13. prosinca
1993.
- nastavlja se daljnji razvoj Društva u moderno autorsko društvo i nezaobilaznu instituciju hrvatske glazbene kulture
- na planu zaštite autorskih prava oblikuje se cjelovita baza podataka o domaćim djelima; nabavljena je oprema s računalima i vlastitim programom obradbe malih i mehaničkih prava komplementarnim sa svjetskim standardima; sklopljeni su ugovori s gotovo svim važnijim svjetskim autorskim društvima
- predstavnici Društva odigrali su važnu ulogu pri donošenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o autorskom pravu
- ustrojena je dobro organizirana služba reparticije, a u službi percepcije učinjene su značajne promjene
- pokrenuto je glasilo HDS-a pod nazivom Cantus; glavna i odgovorna urednica je Jagoda Martinčević
- izdavačka je djelatnost iz razumljivih razloga osjetno smanjena
- HDS predstavljeno na MIDEM-u u Cannesu
3. – 9. travnja
- održan 17. Muzički biennale Zagreb; održano je 30 priredbi s oko 450 izvođača, izvedeno je 106 skladbi, od toga 25 praizvedbi
26. – 29. listopada
- održani Međunarodni dani jazza
studeni
- održana Glazbena tribina u Opatiji; koncepcijske se dileme nastavljaju
8. i 9. prosinca
1994.
20. ožujka
- utemeljena hrvatska diskografska nagrada Porin; prva dodjela u Opatiji
24. travnja
- godišnja skupština Društva; izabran novi upravni odbor; novi je predsjednik Adalbert Marković
- HDS-ZAMP postiže status nezaobilaznog subjekta u zaštiti autorskih prava
- intenzivira se suradnja sa stranim društvima
- postavljaju se dugoročni ciljevi koji podrazumijevaju agresivnije praćenje javnih nastupa, uređivanje odnosa s radijskim i tv postajama i dr.
- kontinuirano se odvijaju manifestacije Društva s naglaskom na preoblikovanje Glazbene tribine u Opatiji u međunarodnu manifestaciju
- HDS uz HRT i HGV jedan je od utemeljitelja Hrvatske diskografske nagrade Porin; predstavnici Društva sudjeluju u organizaciji dodjele te nagrade
- izdavačka djelatnost napreduje; Društvo izdaje 8 CD-ova hrvatske glazbe
- u Društvu djeluje Fond Stjepan Šulek
- umjesto Zvonimira Puškarića koji je preuzeo novu dužnost ravnatelj ZAMP-a postaje Ozren Kanceljak
20. ožujka – 27. travnja
- održani Dani hrvatske glazbe
25. – 28. listopada
- održani Međunarodni dani jazza
15. – 18. studenoga
- Zagrebfest obilježio 40 godina postojanja
25. -27. studenoga
- održana 3l. Međunarodna glazbena tribina u Opatiji; napravljen “važan iskorak od od ratne priredbe kojoj je osnovna zadaća preživjeti prema suvislo organiziranoj manifestaciji međunarodnog profila”
- na Svjetskim glazbenim danima u Stockholmu izvedena skladba Marka Ruždjaka Prudent Views of My Love Passing by the Seasons
1995.
10. ožujka
- u Opatiji drugi put podijeljena diskografska nagrada Porin
31.ožujka – 7.travnja
- održan 18. Muzički biennale Zagreb; festival je otvoren praizvedbom opere Preobražaj Stanka Horvata u izvedbi ansambla Opere HNK u Zagrebu; održano je ukupno 29 priredbi na kojima je izvedeno stotinjak skladbi, od toga 29 praizvedbi, a predstavljeni su skladatelji i izvođači iz 22 zemlje
17. – 20. listopada
3. – 5. studenoga
- 32. Međunarodna glazbena tribina Opatija; nastavlja se internacionalizacija manifestacije
16. i 17. studenoga
- na 4l. Zagrebfestu novost: pjevanje uživo
- kontinuitet izdavačke aktivnosti, Ars croatica objavljuje 11 naslova; novitet CD izdanja
- uspostavljena kvalitetna suradnja s mnogim državnim institucijama oko suzbijanja piraterije
- ZAMP nadmašio očekivanja u naplati; uložena su sredstva u opremu i stručno usavršavanje kadrova
9.prosinca
- svečano obilježena 50.obljetnica Društva: u prostorima KDVL održana svečana sjednica Upravnog odbora HDS-a, dodijeljene su godišnje nagrade Društva i zahvalnice suradnicima, promovirana je monografija HDS-a i održan svečani koncert Zagrebačke filharmonije s djelima hrvatskih skladatelja te komorni koncert u noćnim satima; dobitnici godišnjih nagrada Društva su Lovro Županović (Nagrada Josip Andreis) te pijanisti Pavica Gvozdić i Vladimir Krpan (Nagrada Vatroslav Lisinski)
1996.
- obnovljene su prostorije HDS-a u Berislavićevoj 9 i uređena dvorana; uvjeti za rad znatno su poboljšani
19. – 24. travnja
- održani Dani hrvatske glazbe uz velike financijske poteškoće; održano 7 koncerata u Zagrebu i 2 izvan Zagreba; umjetnički voditelj Željko Brkanović
14. – 18. travnja
- održana Proljetna revija jazza
22. rujna
- godišnja skupština Društva; izabran novi upravni odbor; novi je predsjednik Alfi Kabiljo
22. – 25. listopada
- održani Međunarodni dani jazza
7. – 10. studenoga
- održana 33. Međunarodna glazbena tribina Opatija; na nekoliko se koncerata predstavio niz hrvatskih skladatelja sa 24 praizvedbe u izvedbi domaćih i inozemnih solista i ansambala, a predstavljena su i djela skladatelja iz Italije, Austrije i Mađarske; održan tematski susret pod naslovom “Glazbeno nakladništvo – iskustva i smjernice”
16. i 17. studenoga
studeni
- dosadašnja glavna urednica Cantusa Jagoda Martinčević odlazi s dužnosti; uredništvo nastavlja rad u sastavu Ozren Kanceljak, Erika Krpan, Seadeta Midžić i Zrinko Tutić
12. prosinca
- u sve zaposlenijoj dvorani HDS-a započinje s radom Glazbena tribina HDS-a, čiji je urednik Ivan I. Percl; prva Tribina je In memoriam Đeki Srbljenović
1997.
19. – 23. siječnja
- MIDEM, zajednički nastup hrvatskih diskografa na ovoj svjetskoj izložbi, u koordinaciji HDS-a
7.ožujka
- održana četvrta svečana dodjela diskografske nagrade Porin
4. – 12. travnja
- održan 19. Muzički biennale Zagreb; festival je otvoren premijerom opere Priče iz Bečke šume Mire Belamarića u izvedbi ansambla opere HNK iz Zagreba; glavna tema festivala bio je glazbeni teatar; što djelima, što izvođačima, bilo je zastupljeno tridesetak zemalja; na tridesetak koncerata izvedeno je preko sedamdeset djela skladatelja iz dvadesetak zemalja, od toga tridesetjedna praizvedba, od čega 29 hrvatskih autora
Muzički biennale Zagreb 1997.
10. travnja 1997. – Hrvatsko narodno kazalište
Braunschweig balet
14. – 18. travnja
- održana je Proljetna revija jazza u Maloj dvorani KDVL i u HGZ-u; nastupila su 2 velika jazz orkestra i 13 ansambala, te program Nove nade jazza – Marjan Marjanović sa 3 vokalna i 2 instrumentalna solista
21. – 24. listopada
- održani Međunarodni dani jazza; nastupilo je sastava iz Italije, Vel.Britanije, Slovenije, Njemačke i Austrije i jedan veliki jazz orkestar
21. – 24. listopada
13. – 16. studenoga
- održana 34. Međunarodna glazbena tribina Opatija sa 11 koncerata; izvedeno je pedesetak djela skladatelja iz Hrvatske i sedam europskih zemalja, od toga 43 djela hrvatskih autora, od čega 14 praizvedbi; uz koncertni dio programa održane su tribine o diskografskoj problematici u Hrvatskoj i o zaštiti autorskih prava
- na Svjetskim danima glazbe u Seoulu izvedene su skladbe The Wonderful Monster of Time za orkestar Dubravka Detonija i Koncert za violončelo i orkestar Srđana Dedića
- u dvorani HDS-a odvijala se kroz čitavu godinu živa aktivnost, između kojih su se posebno isticale Glazbene tribine (održano ih je 17) koje je vodio Ivan Ivica Percl te aktivnosti Jazz kluba Zagreb
- tiskano je šest brojeva Cantusa na hrvatskom i jedan na engleskom jeziku
1998.
18. – 22. siječnja
- na MIDEM-u u Cannesu ponovno zajednički predstavljena hrvatska diskografija; hrvatska diskografska delegacija okupila je 11 diskografskih kuća i glazbenih organizacija
travanj
- peta dodjela diskografske nagrade Porin “održana u Rovinju pokazala se najboljom nakon prvih dvaju uprizorenja”
17. – 25. travnja
- na Svjetskim glazbenim danima u Manchesteru izveden je Zildjian Concerto Mladena Tarbuka; izveli su ga udaraljkašica Sophia Hastings i Puhački orkestar manchesterske Glazbene akademije pod vodstvom Clarka Rundella
5. lipnja
- godišnja skupština Društva
12. – 15. studenoga
- održana 35. Međunarodna glazbena tribina, posljednji put u Opatiji; izvedeno je 40 skladbi, od čega 12 praizvedbi; Tribina se sve više profilira kao smotra hrvatskoga, ne isključivo suvremenog stvaralaštva unutar koje mjesto nalaze i studentski radovi, ali u programu nalazi mjesto i inozemno stvaralaštvo, te promocije, plenumi i sl.
- na 35. Tribini u Opatiji dodijeljene su godišnje nagrade HDS-a: Nagradu Boris Papandopulo za najbolju skladbu praizvedenu u 1997. godini dobio je Stanko Horvat za skladbu Zvuk i bijes koju je na MBZ 1997. praizveo Simfonijski orkestar Praškoga radija pod ravnanjem Vladimira Valeka; Upravni odbor HDS-a dodijelio je posebno priznanje Juliju Njikošu za izuzetan rad na području tradicijske glazbene kulture
- nastavljena je izdavačka aktivnost Ars croatice, a na poticaj MBZ-a izdan je niz CD-ova s glazbom hrvatskih suvremenih autora i četiri broja Cantusa
- Glazbene tribine HDS-a i dalje se odvijaju s nesmanjenim intenzitetom
1999.
16. – 25. travnja
- održan 20. Muzički biennale Zagreb; u 10 dana održano je oko 40 priredbi sa više od tisuću sudionika iz dvadesetak zemalja; u bijenalsku ekipu prvi je put kao pomoćnik direktora za program uključen Berislav Šipuš
Muzički biennale Zagreb 1999.
25. travnja 1999. – Hrvatsko narodno kazalište –
Mađarska državna opera, G. Ligeti: Le grand macabre
10. – 13. travnja
- održana Proljetna revija jazza
svibanj
- u Makarskoj šesti put dodijeljene hrvatske diskografske nagrade Porin
19. – 22. listopada
- održani Međunarodni dani jazza
10. – 14. studenoga
- održana 36. Međunarodna glazbena tribina, po prvi put u Puli; održano je osam koncerata, izvedeno je tridesetak djela hrvatskih autora, od čega osam praizvedbi; predstavljena internet stranica Društva; održano prvo stručno savjetovanje o autorskom pravu i srodnim pravima; promovirane knjige, notna i audio izdanja; održan 73. plenum glazbenih i plesnih pedagoga Hrvatske; podijeljene nagrade HDS-a
¸
- održana su tri koncerta iz ciklusa Europhonia
18. prosinca
- Zagrebfest proslavio 45. godišnjicu od utemeljenja
- na čelo Jazz kluba Zagreb dolazi Antun Tomislav Šaban
2000.
23. – 27. siječnja
- HDS je ponovno predstavilo svoja izdanja na MIDEM-u u Cannesu
veljača
- osnovan Cantus d.o.o., tvrtka čije su glavne djelatnosti organizacija kulturnih priredbi i izdavaštvo; HDS je osnovalo tvrtku ponajprije zbog podizanja profesionalne razine u provedbi svojih manifestacijskih i izdavačkih projekata
10. – 13. travnja
- održana Proljetna revija jazza
12. – 15. travnja
- održani 23. Dani hrvatske glazbe; obilježene 100.obljetnica rođenja Z. Grgoševića te 75. obljetnica rođenja M. Miletića i M. Prohaske; koncertima u Zagrebu pridodani koncerti u Varaždinu i u Dubrovniku
30. travnja
- u Makarskoj održana sedmi put zaredom dodjela hrvatskih diskografskih nagrada Porin
25. lipnja
- održana izborna godišnja skupština; novi je predsjednik Društva Pero Gotovac
- proglašeni su dobitnici nagrada HDS-a: To su Nikša Gligo (Nagrada Josip Andreis), Krešimir Seletković (Nagrada Boris Papandopulo), Matija Dedić (Nagrada Milivoj Körbler), te Igor Gjadrov i festival Osorske glazbene večeri sa svojim ravnateljem Danielom Marušićem (Nagrada Vatroslav Lisinski)
24. – 27. listopada
- održani Međunarodni dani jazza
24. – 27. rujna
- delegacija Društva (Adalbert Marković, Ivo Josipović, Ivan Novaković, Nenad Marčec) na 42. međunarodnom kongresu CISAC-a u Santiago de Chileu; naglasci su na temama “kreativnost u novom tisućljeću” i “snaga intelektualnog vlasništva”
29.rujna – 8. listopada
- održani Svjetski glazbeni dani u Luksemburgu; prema izboru međunarodnog žirija u program je uvrštena orkestralna skladba Minimo Krešimira Seletkovića u izvedbi orkestra belgijske vojske Musique Royal des Guides pod ravnanjem Norberta Nozyja
3. i 4. studenoga
8. – 11. studenoga
- održana 37. Međunarodna glazbena tribina Pula; izvedeno dvanaest priredbi, na njima devet praizvedbi hrvatskih autora
2001.
19. – 29. travnja
- održan 21. Muzički biennale Zagreb; pod umjetničkim vodstvom dirigenta i skladatelja Berislava Šipuša uspješno promoviran tek osnovan Ansambl Cantus, stalno, po sastavu varijabilno izvođačko tijelo s temeljnim ciljem promicanja suvremene hrvatske glazbene umjetnosti; održane su 33 priredbe
14. – 18. svibnja
- održana Proljetna revija jazza
svibanj
- u Makarskoj dodjela hrvatskih diskografskih nagrada Porin
3. – 10. listopada
- održani Svjetski dani glazbe u Yokohami; Hrvatsku predstavljala orkestralna skladba Delicate Clusters Milka Kelemena
7. – 11. studenoga
- održana 38. Međunarodna glazbena tribina Pula; uz niz koncerata i promocija uručene su i godišnje nagrade HDS-a; dobitnici su Frano Parać (Nagrada Boris Papandopulo za operu Judita), Institut za etnologiju i folkloristiku (Nagrada Josip Andreis za izdanje Hrvatska tradicijska glazba uredničkog tima: Zorica Vitez, Naila Ceribašić, Joško Ćaleta), Muzički informativni centar KDZ (Nagrada Vatroslav Lisinski u povodu 30.obljetnice rada), Ladislav Fidri (Nagrada Miroslav Sedak Benčić za skladbu Morning Star) i Zdenko Runjić (Nagrada Milivoj Körbler u povodu 40 godina umjetničkog djelovanja); program Tribine sadržavao je 22 praizvedbe
24. studenoga
- održan 46. Zagrebfest; izvedeno 18 skladbi
14. prosinca
- u suradnji s Koncertnom direkcijom Zagreb održana autorska večer Anđelka Klobučara
- Glazbene tribine HDS-a pod vodstvom I. I. Percla i dalje se kontinuirano održavaju pokrivajući niz tema od interesa za Društvo, od obilježavanja pojedinih obljetnica do promocija različitih izdaanja
2002.
19. – 24. siječnja
- HDS opet prisutno na MIDEM-u
24. – 27. veljače
- u Beču uspješno održani dani hrvatskoga jazza u organizacijskoj suradnji Hrvatskog društva skladatelja i Ministarstva kulture RH s hrvatske i KulturKontakta i Jazz kluba Porgy & Bess s austrijske strane
- Predsjedništvo Društva prihvatilo je programski prijedlog Sanje Drakulić i izabralo je za umjetničkog voditelja Međunarodne glazbene tribine u Puli
18. – 20. travnja
- održana Proljetna revija jazza
12. – 19. svibnja
- održani 24. Dani hrvatske glazbe; voditelj Ivan Živanović
- nakon više godina Ars croatica mijenja glavnog urednika; na dužnosti se zahvalio dugogodišnji urednik Stanko Horvat, a Predsjedništvo je na tu dužnost imenovalo mladog skladatelja Vjekoslava Nježića
16. lipnja
- održana godišnja skupština Društva; glavni tajnik Društva A. T. Šaban, između ostalog, službeno obavještava članstvo da je Međunarodno društvo za suvremenu glazbu (ISCM) izabralo Hrvatsku kao zemlju domaćina Svjetskih dana glazbe 2005. koji će se održati unutar Muzičkog biennalea Zagreb; tajnik najavljuje i učestalije izlaženje časopisa Cantus koji, iako glasilo Društva, “ima potencijal, a uredništvo i ambicije da postane hrvatski časopis za glazbu”; također navodi da su u novoosnovano Vijeće za glazbu ples Ministarstva kulture RH izabrana čak četiri člana Društva; “Na hrvatskoj kulturnoj sceni Društvo slovi za jednu od najuglednijih institucija, za pouzdanog partnera i kompetentnog suradnika”, zaključio je glavni tajnik
11. – 19. listopada
- održani Svjetski dani glazbe u Hong Kongu; Festivalu prisustvuje delegacija Društva (Dubravko Detoni, Ivo Josipović, Sanda Vojković), a na programu su Geste za klavir D.Detonija; delegacija predstavlja prisutnima program MBZ 2003 i izvještava o pripremama za Svjetske dane glazbe 2005.
16. listopada
- Ansambl Cantus s uspjehom je nastupio u Berlinu na Danima hrvatske kulture s djelima B. Papandopula, B. Šipuša i A. Schönberga
22. – 25. listopada
- održani Međunarodni dani jazza; priredba je okupila glazbenike najrazličitijih izričaja s tri kontinenta
6. – 9. studenoga
- održana 39. Međunarodna glazbena tribina u Puli; ponovno praizveden niz djela hrvatskih skladatelja; sve se više pozornosti posvećuje mladom hrvatskom skladateljskom naraštaju
15. i 16. studenoga
- u Gradskom kazalištu Komedija održan Zagrebfest; uručena Nagrada Milivoj Körbler Nenadu Grčeviću za dostignuća na području zabavne glazbe
prosinac
- Akcijom “Darujmo glazbu” Društvo je glazbenim školama i knjižnicama s medijatekom darovalo i u suradnji s Cantusom d.o.o. distribuiralo oko 2.500 notnih izdanja i oko 4.000 kompaktnih ploča; akcijom je obuhvaćeno sedamdesetak glazbenih škola i osamdesetak knjižnica
14. prosinca
- u Preporodnoj dvorani Narodnog doma održana autorska večer skladatelja Željka Brkanovića u povodu njegova 65. rođendana
20. prosinca
- u prostorijama Društva svečano uručene godišnje nagrade HDS-a: dobitnici su Ivo Josipović (Nagrada Boris Papandopulo), Snježana Miklaušić-Ćeran (Nagrada Josip Andreis), Vladimir Kranjčević (Nagrada Vatroslav Lisinski), Ante Gelo (Nagrada Miroslav Sedak Benčić) i Nenad Grčević (Nagrada Milivoj Körbler – nagrada uručena ranije)
2003.
18. – 23. siječnja
- hrvatski diskografi ponovo na Midem-u
veljača
- časopis Cantus sa brojem 119 napokon izlazi na kioske
1. ožujka
- u Preporodnoj dvorani Narodnog doma održan Cantusov dan, priredba kojom se obilježila godišnjica utemeljenja Cantusa d.o.o. s namjerom da 1.ožujka postane dan kada će se svake godine na svečani način, uz prigodni koncert, predstaviti javnosti jednogodišnja Cantusova produkcija; na priredbi je nastupio Ansambl Cantus i obilježena je 10. obljetnica izlaženja časopisa Cantus
27. ožujka
- na Svjetski dan kazališta u Gradskom kazalištu Komedija izveden je po stoti put mjuzikl Alfija Kabilja Tko pjeva zlo ne misli; u toj su svečanoj prigodi predsjednik Društva Pero Gotovac i glavni tajnik Antun Tomislav Šaban skladatelju uručili Nagradu Milivoj Körbler
4. – 12. travnja
- održan 22. Muzički biennale Zagreb; pod motom Zvuk… Tehnologija… Čovjek izveden niz tehnički iznimno zahtjevnih djela pred brojnom publikom; praizvedena nova opera Životinjska farma Igora Kuljerića; niz praizvedbi hrvatskih skladatelja; u suradnji s Ar net klubom mama održan međunarodni simpozij “Glazbene tehnologije digitalnog doba”
28.svibnja
- na temelju redovite umjetničke razmjene Slovenskoga i Hrvatskog društva skladatelja Ansambl Cantus gostovao je u Ljubljani i održao koncert u prostorima slovenskoga Društva s djelima slovenskih i hrvatskih skladatelja
22. lipnja
- godišnja skupština Društva