29.11.2019

Manifestacija o medjimurskoj popevki na Unescovu Popisu

Čakovec – Zagreb, 26. i 28. studenoga 2019.

Ti si meni po serdini srca
Obiježavanje uvrštavanja međimurske popoveke
na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva

Odlukom UNESCO-va Međuvladina odbora za nematerijalnu kulturnu baštinu, na sjednici u Port Louisu u Mauricijusu 28. studenoga 2018. godine, međimurska popevka uvrštena je na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Stoga će se, pod zajedničkim nazivom Ti si meni po serdini srca – međimurska popevka na UNESCO-vu Reprezentativnom popisu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, na godišnjicu tog događaja, pod visokim pokroviteljstvom gospođe Kolinde Grabar-Kitarović, predsjednice Republike Hrvatske i Ministarstva kulture Republike Hrvatske – u Centru za kulturu Čakovec održati svečani folklorni koncert, a u Središnjici Matice hrvatske u Zagrebu stručno-znanstveni kolokvij, umjetnički program i izložba o međimurskoj popevki iz povijesnog, teološkog, književno-umjetničkog, jezikoslovnog, etnomuzikološkog, etnokoreološkog, etnološkog, folklorističkog i muzeološkog diskursa. Suorganizatori manifestacije su Odjel za arheologiju i etnologiju Matice hrvatske u Zagrebu, Institut za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu, Međimurska županija, Zajednica hrvatskih kulturno-umjetničkih udruga Međimurske županije, Ogranak Matice hrvatske u Čakovcu i Udruga “Matapur”.

KONCERT MEĐIMURSKIH POPEVKI
CENTAR ZA KULTURU ČAKOVEC
26. STUDENOGA 2019, 20 SATI

UVERTIRA (na temu Međimurje malo, zemljo milena)
Limena glazba Dekanovec

Snočka sam sadila kitu ružmarina
Ženska vokalna skupina KUU “Društvo žena” Gornji Kraljevec

Mura, Mura
Solistica: Renata Kramar
KUD “Mura” Mursko Središće

Međimurski splet
Tamburaški orkestar “Stjepan Bujan Stipić” Čakovec
Ženska vokalna grupa KUU “Veseli Međimurci” Čakovec

Živec-kamen
Solist: Ivan Mađarić
KUD Šandorovec

Dej mi, Bože, oči sokolove
Solistica: Tena Panić
KUD Donji Vidovec

Mi divojke, vrtne ružice
Do pol noči
Poveč, golob
Limena glazba Dekanovec
Solistica: Tamara Korunek
Solist: Karlo Čeh

Počnem listek pisati
Ženska vokalna skupina PZ “Josip Štolcer Slavenski” Čakovec

Kupil mi je tu baljedu baršunjsku
Solistica: Cecilija Merkač-Hudopisk

Preko Drave grmljavica
Tamburaški orkestar “Stjepan Bujan Stipić” Čakovec
Ženska vokalna grupa KUU “Veseli Međimurci” Čakovec

Dremle mi se, dremle
Ženska vokalna grupa “Sveti Marko” Selnica

V Kotoribi cug-mašina fučnula
Pjevačka skupina KUD-a Općine Donji Kraljevec

Ljubav se ne trži
Muška vokalna skupina KUU “Seljačka sloga” Nedelišće

Vesela trlja
Ženska vokalna skupina KUD-a Podturen

Da bi se zrušile
Muška vokalna skupina KUD-a “Katruže” Ivanovec

Dok sam snočka išla dimo
Solist: Saša Štefić
KUD “Seljačka sloga” Donja Dubrava
Cimbal: Neven Kolarić

Ftiček veli
Dječji vrtić “Cvrčak” Čakovec
PO “Stonoga” Novo Selo Rok

Mara išla z Frketinec
Ženska vokalna skupina KUU Zasadbreg

De so one ftičice
Ženska vokalna skupina “Stridonne” Štrigova

Vuprem oči
Solistica: Tamara Korunek
Cimbal: Neven Kolarić

Međimurje, kak si lepo zeleno
Svi izvođači

STRUČNO-ZNANSTVENI KOLOKVIJ UZ UMJETNIČKI PROGRAM
MATICA HRVATSKA, VELIKA DVORANA, STROSSMAYEROV TRG 4, ZAGREB
28. STUDENOGA 2019, 15 – 20 SATI

Ženska vokalna skupina KUU “Društvo žena” Gornji Kraljevec
Snočka sam sadila kitu ružmarina

Otvorenje programa: pozdravna riječ predstavnika Matice hrvatske, Ureda predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, Ministarstva kulture RH i Međimurske županije

Projekcija dokumentarnog filma Međimurska popevka, a folksong from Međimurje (Croatia) (10′) Lidije Bajuk (Pozitiv film Zagreb, Ministarstvo kulture RH)

akademik Dragutin Feletar
Međimurska popijevka u hrvatskom povijesnom kontekstu

Na primjedbu da mađarski narodni melos ima (očiti) utjecaj na hrvatsku međimursku narodnu popijevku, akademik Vinko Žganec bi odgovorio da je zapravo bilo obrnuto. Kao konjanički narod, koji se kao klin zabio među slavenske narode u Panoniji, Mađari nisu mogli imati formiranu narodnu glazbenu tradiciju. Zato je prelijepa i specifična mađarska narodna pjesma rezultat utjecaja i miješanja melosa okolnih naroda. Dakle, moglo bi se zaključiti da su hrvatski (osobito međimurski) utjecaji na mađarsku narodnu glazbu bili vrlo značajni, posebice u fazi nastajanja. U kasnijoj fazi prožimanja, jačali su i utjecaji formirane mađarske narodne glazbe na međimurski narodni melos, tim više što je Međimurje nekoliko stoljeća živjelo pod upravom Mađara. U kontekstu napaćene povijesti Međimurja, upravo elegična, nostalgična i životna narodna popijevka bila je za Međimurce „rame za plakanje“, ona ih je tješila i u velikim teškoćama, ali i radovala u vedrim trenucima. Zato su narodni stvaratelji u popijevku unosili i srce i dušu, svoje najdublje osjećaje i uz specifičan glazbeni izričaj. Može se ustvrditi da je upravo narodna popijevka bila jedan od temelja i najvažnijih čimbenika povijesnog očuvanja hrvatskog identiteta Međimurja.

mons. prof. dr. sc. Juraj Kolarić
Međimurska popijevka kao čuvarica nacionalnog identiteta Hrvata u Međimurju

»Insula Muro-Dravana« ili »perivoj gornje Hrvatske«, kako u svojem djelu Natale solum… (1752) piše pavlin Josip Bedeković Komorski, prečesto je neopravdano zapostavljeno, zanemareno i zaboravljeno Međimurje, prelijepi kraj »med dvema vodami«. A ta je naša »Hrvatska u malom« natopljena krvlju i suzama. Omeđen Murom i Dravom, najsjeverniji i tijekom povijesti najizloženiji hrvatski prostor u svojoj je prošlosti osjetio svu tragediju povećanih apetita moćnih susjeda. Tu je živi, radi i stari mali čovjek, vjeran svojoj rodnoj grudi i zaljubljen u nju. Raspršen po svim kontinentima, kao građanin svijeta uvijek se u zavičaj rado vraća s pjesmom na usnama – nadaleko poznatom po tugaljivosti, ali i životnosti. U njoj je opjevana veličanstvena Priroda koja mu je, uz bezbrojne muke, priredila i pregršt ljepote. U teškim trenucima svoje povijesti, međimurski čovjek sklonio se u crkvu, u kojoj mu nitko nije mogao zabraniti materinsku riječ i pjesmu – utjehu, snagu i otpor prema onima koji su mu htjeli zatrti nacionalnu svijest. Uspostavivši svoju upravu nad Međimurjem od 1094. godine, zagrebački biskupi i međimurski svećenici Međimurje su sačuvali Hrvatskoj. Zbog toga je povijest njegove popijevke najvećim dijelom i povijest katoličke Crkve u Međimurju. Međimurski svećenici (npr. Žganec, Lajtman, Lipnjak, Vuk Croata) te tzv. kantori i školniki (npr. Andrašec, Mustač) zapisivali su međimursku popijevku, o kojoj također svjedoče pučke pjesmarice (npr. Prekmurska, Donjodubravska, Svetođurska, Priločka, Kelemenova). Na proštenjima i hodočašćima pobožni su Međimurci iz međimurske popijevke crpili nadahnuće i vjeru, postavši zbližitelji naroda i poticatelji prijateljstva.

Ženska vokalna skupina Zbora umirovljenika Čakovec
Dojdi, mili, dojdi, na pol pota pred me
Ružmarin je ocvel

Dragica Karolina Šimunković, prof. glazbene kulture
Glazbene osobine starijih napjeva međimurske popevke

Međimursku popevku treba upoznati i dati joj priliku dan nam se svidi jer je njezina najsnažnija karakteristika arhaičnost melodije. Što čini tu melodiku tako osebujnom i upečatljivom? Kako je približiti mladim generacijama i pri tom sačuvati njezinu izvornost?

dr. sc. Stjepan Hranjec, prof. emeritus
Međimurska popijevka (i) kao umjetnost riječi

Svaka se popijevka, tako i tradicijska međimurska, objavljuje melodijom vižom i riječju, tekstom. Obje sastavnice su u tradicijskoj performansi u jedinstvu. Ukratko, viža je košuljica u koju je odjevena riječ, umjetnička jezična struktura. Međutim, u gotovo svim osvrtima i zbirkama o međimurskoj popijevci vrlo se malo govori upravo o jeziku te popijevke kao jezično-stilskom fenomenu; ako se i spomene, te pripomene ostaju na razini nabrajanja motivskoga svijeta. Zato se u ovom članku nastoji pokazati umjetnička struktura jezika u međimurskoj popijevci. Za primjere odabrane su četiri popijevke: Lépo naše Međimórje, V Kotoribi cug mašina fučnula, Ružica sam bila i Protuletje nam dohàja. Isto tako u dodatku se aktualizira problem dijalektnoga zapisa i naglašava izuzetna potreba na izvođenju i afirmiranju popijevke na vrelu, među pjevačima, što je obveza svih nas, osobito nakon uvrštenja međimurske popijevke na popis svjetske kulturne baštine.

Henrik Šimunković (bas bariton) i Mario Jagec (saksofon)
‘915. leto

prof. dr. sc. Tvrtko Zebec
Popevka u etnokoreološkim istraživanjima

Kratkim pregledom istraživanja međimurskog tradicijskog plesa, u ovom će prilogu biti riječi o međimurskoj popevki iz perspektive plesnih tradicija. Svaki od istraživača, Josip Štolcer Slavenski, Vinko Žganec, Ivan Ivančan, Marija Novak, Lidija Bajuk i Josip Krnjak, da se istakne samo neke, dao je svoj obol istraživanjima međimurskih plesova te tako doprinio općoj popularnosti međimurske popevke i njezinoj percepciji u hrvatskoj te upisom na UNESCO-ov popis svjetske baštine i u međunarodnoj javnosti.

Tamara Korunek (sopran), Neven Kolarić (cimbal)
Vuprem oči

dr. sc. Lidija Bajuk
Međimurska popevka u međimurskim kolima

Odjeci stihovanih obrednih tekstova u međimurskim godišnjim i svadbenim pjevanim kolima vjerojatno su najstarija glazbena nematerijalna kulturna baština Međimurja. Naime, tekstološkim, dijalektološkim etnomuzikološkim i etnokoreološkim obilježjima njihovih napjeva ishodište je u predodžbama starih Slavena za plodnost i rodnost zadružne porodice i lokalne zajednice. Budući da su svjedočanstvo o povijesnom susretanju i prožimanju slavenskoga pretkršćanstva i kršćanstva, nužno ih je pomnije istražiti i u kontekstu mogućega doseljenja povijesnih Hrvata iz Zakarpaća. Zbog razgradnje uvjetovane fragmentarnom izvedbom i atraktivnosti novije plesne tradicije na folklornoj sceni, pjevana međimurska kola zahtijevaju reafirmaciju i nov folklorni pristup u očuvanju izvedbene cjeline.

Ladislav Varga (klarinet) i Marko Žerjav (gitara)
Zelena dobrava – V Kotoribi cug mašina fučnula

P a u z a (17.15 – 17.30 sati)

prof. dr. sc. Grozdana Marošević
Nevidljivo ‘blago’ na pločama – O Gavazzijevu putu s fonografom kroz Međimurje 1924. godine

Premda je neosporno najvažniji doprinos bilježenju, istraživanju i promicanju međimurske popevke u 20. stoljeću dao etnomuzikolog Vinko Žganec, kako svojim zbirkama tako i angažmanom u javnom kulturnom životu, početnim naporima njezinu vrednovanju kao dijelu hrvatske nacionalne baštine svakako je pridonio i etnolog Milovan Gavazzi, koji je rujnu 1924. godine, u sklopu suradnog programa Odjeka za pučku muziku Etnografskog muzeja u Zagrebu i Phonogrammarchiva iz Beča, prigodom trodnevnog posjeta Međimurju fonografom zabilježio karakteristične primjere međimurske glazbene baštine. Na osnovi Gavazzijeva iscrpnog izvještaja o terenskom snimanju (objavljenog u časopisu Sveta Cecilija 1924. i 1925.), dokumentarnih podataka zabilježenih u protokolima bečkoga Phonogrammarchiva (dijelom objavljenih u časopisu Narodna starina 1931.), u izlaganju će se prikazati taj istraživački pothvat i odabranim primjerima predstaviti ta najstarija zvučna zbirka međimurskih popevki.

Komedija (bajs: Neven Kolarić, gitara i glas: Igor Baksa; Miloš Rok: klarinet, Bojan Krušec: truba, Marinko Marciuš: cahon)
Protuletje se otpira

dr. sc. Irena Miholić
Od zvuka do nota i natrag: međimurska popevka, izvedbe i bilježenja

U izlaganju se govori o bilježenju međimurske popevke u zbirkama (uglavnom objavljenima), o važnosti zbirki u daljnjem životu međimurske popevke, o terenskim bilježenjima izvedbe (rukopisnim melografiranjem i snimanjem). Predstavit će se primjeri bilježenja iz nekoliko pjesmarica i osvrnuti se na njihove osobitosti. Istaknut ću važnost tih postupaka kroz primjere iz suvremenoga glazbenog života.

Dunja Knebl (glas i gitara)
Kralj i devojka

doc. dr. sc. Krunoslav Mikulan
Međimurska popevka u izdanjima Ogranka Matice Hrvatske Čakovec

Ogranak Matice hrvatske u Čakovcu objavio je nekoliko knjiga koje su posvećene međimurskoj popevki ili pak je obrađuju djelomice. Najznačajniji je pretisak knjige Vinka Žganca iz 1916. godine, Hrvatske pučke popijevke iz Međimurja (2014). Ogranak je objavio i pretisak novijih izdanja istoga autora iz 1924. i 1925. godine (2015). Bivši predsjednik prof. dr. sc. Stjepan Hranjec uredio je zbirku Cvetnjak međimorskih popevki (2016). Te knjige doprinijele su očuvanju kulturnog identiteta Međimurki i Međimuraca, a u Ogranku Matice hrvatske u Čakovcu i dalje se planiraju projekti o međimurskoj popevki “na karti svijeta”.

Lea Šprajc (glas i gitara)
Guči, golob, guči

Dejan Buvač
Međimurska popevka – ‘sreća’ med Murom i Dravom

Predsjednik Zajednice Hrvatskih kulturno-umjetničkih udruga (HKUU) Međimurske županije osvrnut će se na povijesne i aktualne podatke o ulozi, članstvu i načinima Zajednice HKUU Međimurske županije u očuvanju međimurske popevke.

Janja Kovač, dipl. etn.
Riznica Međimurja – nematerijalna baština Međimurja u muzejskim zidinama

Muzej Međimurja Čakovec (MMČ) u svojim etnografskim zbirkama čuva dijelove dviju iznimnih ostavština – Vinka Žganca i Marije Novak. Rođeni Međimurci oboje su bili predani terenski istraživači usmene baštine Međimurja, u svojem radu zabilježili tisuće naziva mikrolokacija, napjeva, priča i drugih narativa. Fizički predmeti iz njihove ostavštine bit će predstavljeni u Riznici Međimurja, novom dijelu Muzeja Međimurja Čakovec (MMČ) koji će 2020. biti otvoren u fortifikacijskoj zgradi Starog grada u Čakovcu. Jedan od dva stalna postava bit će posvećen nematerijalnoj baštini Međimurja. Među do sada petnaest nematerijalnih dobara Republike Hrvatske na UNESCO-ovu Reprezentativnom popisu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, prošle godine uvrštena je i međimurska popevka. Izlaganje se odnosi i na načine istraživanja nematerijalne baštine u redovitom radu MMČ-a, na suradnju s nositeljima vještina na terenu i na oblike predstavljanja, s naglaskom na istraživanje međimurske popevke.

Josipa Lisac (glas) i Marija Mlinar (harfa)
Zvira voda iz kamena

Izložba i domjenak (19 – 20 sati)

Programski voditelji i koordinatori: Lidija Bajuk (Zagreb), Dejan Buvač (Čakovec)

Kontakt

Tel: +385 1 4872 370
Fax: +385 1 4872 372
Berislavićeva 9, Zagreb
e-mail: info@hds.hr

Povratak na vrh