09.04.2020

Kriza, kreativnost i mentalno zdravlje

Otkazani koncerti, pad prihoda i poslovna neizvjesnost situacije su s kojima se upravo suočava velik broj kreativaca, ne samo u glazbenom, već i u ostalim umjetničkim branšama. Posljedice ove iznenadne krize se, nažalost, kod velikog broja umjetnika odražavaju i na njihovo mentalno zdravlje.

Kako se što bolje nositi s novonastalom situacijom, sačuvati zdravlje i kreativni poriv, ekskluzivno za web stručne službe ZAMP savjetuje magistra psihologije Ana Anić, specijalistica ljudskih resursa, ali i svestrana glazbenica.

Gubitak posla je gubitak u punom smislu te riječi. Gubitkom posla ostajemo bez materijalne sigurnosti, svakodnevne rutine, strukture dana, a s vremenom možda i svrhe i značenja svoga rada. Tom prilikom, prolazimo kroz različite faze: od negiranja situacije, preko ljutnje i pregovaranja do prihvaćanja i nade. Kod svakog od nas se trajanje i redoslijed tih faza može razlikovati te treba vremena za procesirati ih. Ljudi se različito nose s teškim situacijama i to ovisi o faktorima poput genetike, životnih iskustava i podrške okoline.

“Prva pomoć” i savjet bi bio da je važno dati si vremena za prilagodbu na novonastalu situaciju. Nemojte si predbacivati, neke stvari u životu ne možemo predvidjeti niti ih spriječiti. Uobičajeno je da osjećamo ljutnju, povrijeđenost, tugu i da se zbog neizvjesnosti budućih događaja možemo osjećati tjeskobno. Situacija nije laka, ali probajte razmišljati o gubitku posla kao o privremenom stanju i budite pripravni kako bi, nakon što se stvari vrate u normalu, mogli punom snagom krenuti dalje s radom.

Kako protiv tjeskobe?

Jako puno ljudi se trenutno osjeća anksiozno i to je u ovakvoj situaciji normalno. Da bi se bolje osjećali, probajte se opustiti, voditi razgovor o nekim opuštenijim temama ili se zaokupiti aktivnošću koja vas čini smirenima. Kad primijetite da zabrinutost u vama raste, može vam pomoći i da se distraktirate s aktivnostima poput sviranja, pjevanja, igre s djetetom, kuhanja ili usisavanja. Isto tako možete odraditi tjelovježbu ili meditaciju.

Jedna zgodna tehnika je izdvojiti pola sata na dan i kroz tih trideset minuta zapisati sve misli koje vam prođu kroz glavu, sve što vas brine. Ako se brige pojave u neko drugo vrijeme kroz dan, sami sebe podsjetite da ćete ih zapisati kasnije, u tih pola sata. Na taj način sprečavamo da nam se misli motaju po glavi cijeli dan, ali isto tako dajemo prostora svojim brigama i ne negiramo taj dio sebe. Kad misli zapišemo, one dobivaju strukturu i imamo osjećaj da donekle imamo kontrolu nad njima.

U slučaju da vam ništa od navedenog ne pomaže, ne uspijevate savladati svoje brige i osjećate kako tjeskoba i negativne misli prevladavaju vama, budite odgovorni prema sebi i potražite stručno psihološko savjetovanje. Dosta ljudi zazire od traženja pomoći, radi srama ili straha da će ih netko procijeniti slabima. Traženje pomoći u obliku psihološkog savjetovanja znači upravo suprotno. To znači da ste odgovorni prema sebi i svojoj obitelji, da brinete za svoje zdravlje i da ste osoba koja je spremna raditi na rješavanju problema. Ukoliko ne znate kome se javiti, kontakte kojima se možete obratiti pronaći ćete na stranicama Hrvatske psihološke komore.

Društvene mreže – korisne ili…?

Informiranjem o trenutnoj situaciji putem medija smanjujemo osjećaj neizvjesnosti i donekle dobivamo osjećaj da je situacija pod kontrolom. Društvene mreže nam pomažu jer imamo osjećaj da nismo sami, vidimo da i drugi ljudi proživljavaju slične stvari kao i mi pa se možemo požaliti ili se zajedno nasmijati situaciji.

Negativan učinak medija i društvenih mreža je vidljiv kad previše vremena provodimo čitajući o raznim problemima, negativnim vijestima koje nas se  direktno ne tiču, ali nas pogađaju i opterećuju te pospješuju strah. Izloženost tuđim interpretacijama, brigama ili netočnim informacijama dovodi do toga da smo satima u petlji briga, razmišljanja o problemima i to pospješuje nastanak anksioznosti.

Dobro je svjesno se ograničiti na par pouzdanih izvora informacija i provjeravati ih dva do tri puta dnevno. Na taj način ćemo dobiti sve potrebne informacije i ne moramo biti u strahu da ćemo propustiti nešto važno. Na društvenim mrežama dobro je maknuti se iz grupa ili sa stranica koje nas opterećuju, a uključiti se u grupe ili pratiti stranice koje nas opuštaju i donose nam lijepe osjećaje.

Kreativnost u doba korone

Ako se osjećate dovoljno dobro i snažno, pobrinite se i za ljude oko sebe. Neki ljudi su se u ovoj situaciji povukli i utihnuli su. Ono što možemo učiniti za njih je kontaktirati ih, pitati kako su i da li im možemo pomoći.

Što se tiče stvaralaštva, ovakva situacija zahtijeva kreativnost na različitim životnim područjima, pa tako i u radu glazbenika. Nažalost, neki uhodani obrasci djelovanja više ne funkcioniraju pa je potrebno osmisliti nove načine. Za glazbenike je poznato da je njihova velika snaga upravo kreativnost pa vjerujem da će taj resurs iskoristiti na najbolji mogući način i možda se domisliti nekim novim oblicima stvaranja i rada. Koliko možemo vidjeti po medijima i društvenim mrežama, dosta glazbenika aktivno radi na tome.

Još jedan resurs za kojim svi možemo posegnuti je prijašnje iskustvo. Vjerujem da je većina glazbenika u nekom dijelu života bila u situaciji gdje su se morali snaći za posao i izvore prihoda. Razmislite jeste li možda već bili u sličnoj situaciji i što vam je u toj situaciji pomoglo, koje ste resurse tad iskoristili. Koje su vaše osobine ličnosti vaša jaka unutarnja snaga? Koji ljudi u vašoj okolini vam mogu pružiti potporu?

Iskoristiti vrijeme

Tek sad kad nam je život stavljen na pauzu, uviđamo kojom brzinom svakodnevno radimo i živimo. Često se nemamo vremena osvrnuti na to kako nam je izgledao prošli tjedan, a kamoli mjesec. Upravo zato, ovo vrijeme nam svima može poslužiti za preispitivanje svog dosadašnjeg načina života i odlučivanje s čime želimo nastaviti kad sve ovo prođe.

U neku ruku nam čak i odgovara što se možemo malo odmoriti od društvenih zbivanja i ostalih obveza te se posvetiti svim zaostacima i onome što inače ne stignemo. Puno glazbenika ovo vrijeme koristi za promociju svog dosadašnjeg rada, za stvaranje novih djela, osvježavanje starih, dogovaranje nekih budućih suradnji. Možda je ovo pravo vrijeme za kontaktirati potencijalne suradnike koji su do sad bili zauzeti ili nedostupni.

U svemu tome, ne treba se forsirati i raditi si pritisak da sad moramo maksimalno iskoristiti vrijeme i nadoknaditi sve što nismo stigli. Ovo je vrijeme koje nas emocionalno troši i ne treba ići preko svojih granica već osluškivati kako se osjećamo i u skladu s time se ponašati.

Održavanje rutine i veza sa zajednicom

Naravno, treba paziti da naši dani i dalje imaju uobičajen ritam. Isplanirati si dan, ustati u neko normalno vrijeme, jesti redovito. Biti u kontaktu s prijateljima i obitelji, spavati. Važno je ne prepustiti se lošim emocijama, nego usmjeriti emocije u radnje i zadržati dnevnu rutinu. Kretati se, raditi kućanske poslove. Na taj način održavamo energiju i dobar osjećaj u tijelu dok nas nekretanje, uz ostale navedene faktore, može dovesti čak i do depresije.

Tipična ljudska reakcija prilikom suočavanja s problemom je borba ili bijeg. Obično se nesvjesno opredijelimo za jedno, s obzirom na resurse koje posjedujemo. Neki ljudi su se zbog novonastale situacije aktivirali: udružuju se, razmjenjuju ideje, kreativnošću dolaze do novih načina poslovanja i pružanja pomoći jedni drugima. Ponekad nas takve vanjske inicijative inspiriraju, a ponekad nam je za kreativnost potrebno isključenje i privremeno udaljavanje od medija i društvenih mreža. S tišinom i osamljenosti povremeno je lakše čuti svoj unutarnji glas i potrebu za stvaranjem.

Kao i u bilo kojoj situaciji, održavanje veze sa zajednicom pomaže nam u suočavanju s problemom. Grupe na društvenim mrežama mogu biti odlična mjesta za podjelu iskustva, prikupljanje korisnih informacija i savjeta te stvaranje novih ideja i inicijativa. Važno je ostati u kontaktu s ljudima te tražiti pomoć. Traženje pomoći doprinosi učvršćenju ljudskih veza, a osim toga nikad ne znate kad će se izroditi neke nove poslovne prilike. Važno je ne klonuti duhom i očuvati svoje zdravlje kako bi imali snage za hrabro krenuti dalje kad situacija s coronom završi.

Telefonske brojeve za pružanje psihološke pomoći tijekom pandemije pronađite ovdje.

Kontakt

Tel: +385 1 4872 370
Fax: +385 1 4872 372
Berislavićeva 9, Zagreb
e-mail: info@hds.hr

Povratak na vrh