Zagrebfest (naziv je skovan 1984., a prije se nazivao Zagrebačkim festivalom zabavne glazbe), najstariji festival zabavne glazbe u ovom dijelu Europe, održava se neprekinuto od 1953. godine. Osnovan je samo četiri godine nakon svog uzora, najznačajnijeg festivala te vrste, onog u San Remu.

U proteklih pola stoljeća je nezaobilazan događaj u hrvatskoj i jugoslavenskoj zabavnoj glazbi. Pomogao je afirmaciji zabavne i plesne glazbe kao kulturnog fenomena i suoblikovao regionalni i nacionalni glazbeni izraz. Na Zagrebfestu su promovirane tisuće skladbi koje su proteklih desetljeća činile korpus tradicionalne zabavne glazbe ovih prostora, a svi značajni interpreti nastupali su redovito na ovom festivalu.

Za vrijeme svojih vrhunaca festival je predstavljao velik kulturni i društveni događaj, odvijao se u velikim prostorima pred tisućama posjetitelja, a znao je trajati cijeli tjedan s nizom koncerata raznih žanrova i stilova zabavne, plesne i lake muzike odnosno pop glazbe.

Od samog svog osnutka Zagrebfest je zamišljen kao festival skladatelja, odnosno djela, a ne izvođača - pjevača. Tako su na prvom festivalu nastupila samo dva izvođača (Ivo Robić i Rajka Vali), koji su izveli osam skladbi. Iako se takav koncept festivalskih pjevača nije prakticirao kasnijih godina, uvijek je festival stavljao naglaske na prezentaciju autora i vrednovanje njihovih pjesama, a ne interpretacije.

U svojstvu direktora festivala pojavio se niz skladatelja koji spadaju u sam vrh hratske zabavne glazbe. Nakon utemeljitelja Fedora Kopse, koji je festival vodio do 1955. (a danas je najstariji živući član HDSa) bili su tu Krešimir Oblak, Ferdo Pomykalo, Miljenko Prohaska, Nikica Kalogjera, Bojan Hohnjec, Vanja Lisak, Zvonko Špišić, Ivica Stamać i Hrvoje Hegedušić, dok je Drago Diklić vodio čak sedamnaest festivala.

Iako festivali zabavne glazbe ne predstavljaju veliku medijsku i društvenu atrakciju kao što su to činili šezdesetih, sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća, Zagrebfest i u 21. stoljeću ima svoju publiku i umjetnike koji žele nastaviti vrijedne zasade tradicionalne popularne glazbe, tako da svake jeseni i dalje predstavlja event kojeg Purgeri ne zaobilaze.