29.05.2017

Dobitnici godišnjih nagrada HDS-a za 2016. godinu

HDS 600px

Hrvatsko društvo skladatelja objavilo je dobitnike svojih godišnjih nagrada za 2016. godinu. Popis nagrađenih uz obrazloženje možete pogledati niže u tekstu:

Nagrada „Boris Papandopulo“: Srđan Dedić za „Self-Fulfilling Prophecies

Ova skladba predstavlja novi korak Srđana Dedića prema domišljatom i kontrastnom oblikovanju jedinstvenog tonskog materijala iz kojeg izrađuje svoje skladbe. Vještina kreiranja i odabira permutacija odabranih gradivnih tonskih nizova isprepliće se sa skladateljevom harmonijskom i formalnom invencijom. Tim kolopletom tvori pet međusobno kontrastnih stavaka koji su ipak međusobno povezani glazbenom dramaturgijom i jedinstvenom tonskom građom. Ovakvim suvremenim skladateljskim postupcima Dedić se izdvaja iz današnjeg hrvatskog glazbenog trenutka kao nadasve originalan i maštovit autor za čiji opus naša sredina treba pokazati pažnju, zanimanje i poštovanje. 

Nagrada „Vatroslav Lisinski“: Burkhard Schmilgun za izdavanje nosača zvuka s djelima hrvatskih skladatelja

Burkhard Schmilgun, njemački muzikolog i producent kao umjetnički direktor tvrtke Classic Production Osnabrück već godinama izdaje nosače zvuka s djelima hrvatskih skladatelja. Do danas je izdao nosače zvuka s djelima Gotovca, Štolcera Slavenskog, Sorkočevića, Tajčevića, te niz od 6 nosača zvuka s gotovo kompletnim opusom Dore Pejačević. U tijeku je projekt izdavanja nosača zvuka Borisa Papandopula.

Ovakva promocija hrvatske glazbe ima poseban kulturološki značaj, zato što ova tvrtka distribuira svoje proizvode diljem svih kontinenata, a šalje i besplatne primjerke svim relevantnim radijskim europskim postajama koje emitiraju klasičnu glazbu. Tako hrvatska glazba dolazi do najširih krugova ljubitelja klasične glazbe, a dobiva i relevantne recenzije brojnih kritičara i urednika časopisa specijaliziranih za praćenje novih izdanja nosača zvuka.

Popratni tekstovi izdanja bogato dokumentiraju glazbena djela, te se na nosačima zvuka često pojavljuju i likovni motivi i autori vezani za naše podneblje.

Na taj način je Schmilgun zadužio hrvatsku glazbu, a sigurni smo da će ova nagrada potkrijepiti njegovu intenciju da i dalje nastavi sa svojim predanim radom na njezinoj promociji i prezentaciji.

Nagrada Josip Andreis : Nada Bezić za knjigu „Glazbene šetnje Zagrebom“

Knjiga „Glazbene šetnje Zagrebom“ nastala je kao plod dugogodišnjeg istraživanja glazbenog Zagreba i prvi je glazbeni vodič kroz glavni grad Hrvatske, bogato opremljen fotografijama i kartama koje vode čitatelja do svih lokacija važnih za umjetničku glazbu. Ozbiljan istraživački rad muzikologinje Nade Bezić začinjen je mnogim anegdotama i feljtonistički intoniranim crticama te vremenski usmjeren ponajviše na posljednja dva stoljeća.

Ova je knjiga i o prošlosti i o sadašnjosti Zagreba – vodič po glazbenim punktovima grada. Kao prva takve vrste, ona čitatelja vodi od kuće do kuće (gdje god se na neki način događala glazba), kroz ulice i mirogojske aleje, zaustavlja se kod spomenika i koncertnih dvorana. Premda govori o glazbenom životu, kojem je temelj umjetnost zvuka, knjiga prvenstveno navodi čitatelja da gleda i promatra, da podigne pogled u ulicama kojima toliko puta prolazi, da potraži ne tako očito blago u muzejima ili grob nekog zaslužnoga glazbenika.

 Nagrada Miroslav Sedak Benčić : Zoran Majstorović za CD „ The Road to Skitacha“

Zrelost, maštovitost i sviračka vještina koje posjeduje riječki gitarist i skladatelj Zoran Majstorović, rijetke su osobine mladih glazbenika. Osjeća se to u svim projektima u kojima djeluje, od kojih je svaki poseban na svoj način. Njegova stilska raznolikost kreće se od straight ahead jazza preko world musica i fusiona do slobodne improvizacije.

Sa svojim Atma Mundi Ensemble snimio je svoj drugi album. Kroz ovo izdanje Majstorović se predstavlja kao vođa međunarodnog etno-jazz sastava te autor devet skladbi, a do izražaja dolazi njegova vještina sviranja niza različitih glazbala: električne i akustične gitare, arapske lutnje, saza i ukulelea. Uz njega i hrvatskog bubnjara Borka Rupenu svirali su stalni članovi ansambla: talijanski basist Simone Serafini i trubač Mirko Cisilino. Kao gosti su im se pridružili klarinetist i saksofonist Francesco Bearzatti te Matija i Arsen Dedić, kojemu je ovo bila posljednja ostvarena snimka. Projekt je u cijelosti realiziran u Italiji. Majstorović je ostvario nježno, meditativno i nepretenciozno ozračje s logičnim protokom energije, raznolikim zvukovima i diskretnim promjenama dinamike, na tragu glazbene estetike diskografske kuće ECM. No, najvažniji za karakter albuma utjecaji su koji uključuju glazbene motive karakteristične za kulture raznih naroda svijeta, od Afrike, preko Dalekog istoka do hrvatske tradicijske glazbe s naglaskom na istarsku ljestvicu. 

Nagrada Milivoj Körbler : Tonči Huljić za mjuzikl „Pacijenti“

Tonči Huljić se stvaranjem novog mjuzikla Pacijenti u suradnji s Mirom Gavranom upustio u riskantan poduhvat – s obzirom na činjenicu da nije imao na raspolaganju standardnu infrastrukturu stalnog teatra, već se odlučio na nezavisnu produkciju. Novi hrvatski mjuzikl, posebice ostvaren na navedeni način, svakako je značajan doprinos hrvatskom glazbenom teatru.

Tonči Huljić jedinstvena je pojava u hrvatskoj glazbi. Kao istaknuti skladatelj, producent, vođa kultnog Magazina, pjevač, glazbeni menadžer i još mnogo toga, uspio je brzu i koji put izrazito dinamičnu dramaturgiju svladati kvalitetnim pjesmama i glazbeno-koreografskim brojevima. Ovim ostvarajem je pokazao kako forma mjuzikla može opstati na suvremenoj hrvatskoj sceni zahvaljujući melodijskoj invenciji, smislu za glazbenu dramaturgiju, zanimljivom aranžmanu te izvrsnom poznavanju mogućnosti ljudskoga glasa, odnosno pomnim odabirom izvođača.

 Nagrada Franjo Ksaver Kuhač: Zorica Vitez za uspješno dugogodišnje vođenje „Međunarodne smotre folklora“

Kao etnologinja s plesnim i umjetničkim obrazovanjem te razumijevanjem kulture u njezinu najširem smislu i pojavnosti, dr. sc. Zorica Vitez terenski i teorijski, znanstveno i stručno istražuje hrvatsku kulturu jednako pomno i iscrpno u njezinim tradicijskim i suvremenim pojavama u ruralnim sredinama, kao i u Zagrebu.

Tijekom cijeloga znanstvenog i radnog vijeka, usporedno sa svojim znanstvenim istraživanjima, Z. Vitez zalaže se i za popularizaciju znanosti, idejno osmišljavajući i ostvarujući velike etnografske izložbe. Kao umjetnička ravnateljica Međunarodne smotre folklora, razvila je jedan novi koncept festivala, učinivši ga tematskim, interaktivnim, otvorenim prema različitim izvođačima i različitim usmjerenjima u prikazivanju baštine radi njezina očuvanja. Odabir tema Zorice Vitez pokazuje mjesto i ulogu tradicije u suvremenosti. U njezinoj koncepciji Međunarodne smotre folklora, tradicija nije tek ostatak prošlosti u sadašnjosti nego dio suvremenosti. Interaktivnost Međunarodne smotre folklora ogleda se u velikom broju popratnih sadržaja – posebice u plesnim i glazbenim radionicama, radionicama tradicijskog rukotvorstva i obrta, filmskim i video projekcijama, brojnim popratnim izložbama, stručnim raspravama i savjetovanjima te otvorenosti prema suvremenom stvaralaštvu koje se inspirira ili naslanja na tradiciju. Popratni rezultat tih smotri je niz snimljenog dokumentarnog materijala te digitalnih nosača filma i zvuka.

U suradnji s Ministarstvom kulture i Gradom Zagrebom Zorica Vitez ishodila je zagrebačkoj Međunarodnoj smotri folklora status nacionalnog festivala pa je utoliko i jubilarna 50. smotra sukus njezina četvrtstoljetnoga znanstvenog i stručnog rada te umjetničkog vođenja Smotre.

Kontakt

Tel: +385 1 4872 370
Fax: +385 1 4872 372
Berislavićeva 9, Zagreb
e-mail: info@hds.hr

Povratak na vrh