Turkalj, Nenad

Pregledaj djela autora

glazbeni pisac, kritičar, libretist, operni dramaturg (Zagreb, 19. prosinca 1923. — Zagreb, 24. rujna 2007.)

Uz redovno školovanje polazio je nižu i srednju glazbenu školu pri Muzičkoj akademiji, s glasovirom kao glavnim predmetom, gdje su mu predavači između ostalih bili Zlatko Grgošević i Natko Devčić. Apsolvirao je građevinski odsjek Tehničkog fakulteta u Zagrebu.

1950. postaje glazbeni urednik na Radio Zagrebu i glazbeni kritičar Narodnog lista, u čiju redakciju prelazi s radija 1953.; potom prelazi u Večernji list, a po osnivanju tjednika za kulturu Telegramurednik je u tom listu do 1972. g., zadnje dvije godine i direktor. Šef je pressa prvog međunarodnog festivala crtanog filma, a 1973. direktor Muzičkog biennala Zagreb. Prvi programski direktor Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog, a pet je godina djelovao kao dramaturg Opere HNK u Zagrebu. Glavni je i odgovorni urednik časopisa Muzička kultura od 1985.–1987. Objavio više od 5000 poglavito glazbenih, ali i kazališnih te filmskih kritika, stručnih prikaza i eseja u novinama, časopisima i na radiju, vodeći je glazbeni kritičar dnevnika Vjesnik, a surađuje i u drugim novinama i časopisima. Pisao je veliki broj stručnih koncertnih i kazališnih komentara i držao na stotine predavanja (Muzička omladina, radnička sveučilišta i dr.) u zemlji i u inozemstvu (Švedska, Francuska, Njemačka, Italija, Austrija).

U dva mandata predsjednik Hrvatskog društva skladatelja, a u jednom potpredsjednik Saveza organizacija kompozitora Jugoslavije.

Bio je član i Hrvatskog novinarskog društva te Društva hrvatskih književnika.

Nagrade: Nagrada Josip Andreis Hrvatskoga društva skladatelja (2003.); Diskografska nagrada Porin za životno djelo (2004.); uz brojna priznanja, diplome i plakete odlikovan je odličjem Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića.

RADOVI. Knjige: Mala historija muzike, 3 izdanja: 1957., 1960., 1963.; 100 opera, 1963. (II. izd. 1964.); Historija muzike, 1980.; 111 opera, 1987.; Prema glazbi, eseji, Zagreb 2003. — Brošure: IX. simfonija Ludwiga van Beethovena, 1953.; Popijevka i njeni majstori Schubert i Schumann, 1953. — Članci i studije: Historijska ličnost Ludwiga van Beethovena, Izvor, 1949.; Kroz guštik modernog, Savremeni akordi, 1957.; Zajc u novom svjetlu, Kolo, 1963., 1; Put do moderne opere, ibid. 1963., 5; Le Theatre en Yougoslavie — Opera et Ballet, Le Theatre de Monde, XV., 1966, 5; »Ljubav i zloba« Vatroslava Lisinskog, opera hrvatskog bidermajera, Kolo, 1966., 8–10; Muzika i oktobarska revolucija, Razlog, 1967., 2–3; »Ludenski đavoli« Pendereckog, Pozorišna kultura, 1970. 2–3; Životno djelo Marijane Radev, Muzika, 1973., 3–4; Lovro Matačić, ibid. 1974, 1–2; Matryx Simphonie B. Sakača, ibid. 1974., 3–4; Relacije Milka Kelemena, Zvuk, 1975., 2; Hrvatsko operno stvaralaštvo 1945.–1975., ibid. 1975., 4; 20 godina Tribine muzičkog stvaralaštva. Jugoslavije (1963.–1983.), Zbornik TMSJ, 1983.; Zatvorena spirala programskih tokova dvanaest Bijenala, Muzička kultura, 1983., 2; 30 godina Muzičke omladine — unatrag trideset godišta, 1984.; Milan Sachs, Simpozij Opernog bijenala u Ljubljani, 1988.; Fenomen Milka Trnina, simpozij u Vezišću, 1988.; Silvije Bombardelli, skladatelj mediteranskog okružja, Mogućnosti, 1990.; Filozofija operne režije Petra Selema, Mogućnosti, 1992.; Operno stvaralaštvo Borisa Papandopula,Bilten HDS, 1991.; »Petar Svačić« Jakova Gotovca, Bilten HDS, 1992.; Dramaturška analiza Gotovčeva. »Ere s onoga svijeta«, Zbornik HDS, 1980. i dr. Desetak autorskih kazališnih knjižica; više stotina autorskih radio–emisija, od toga 80–ak u ciklusu »Govore vam likovi iz opera«; više autorskih tv–emisija. Više stotina koncertnih komentara. Libreta za kantate Ive Kirigina (Zastava, Vrata pobjede) i Borisa Papandopula (Ruke prema noći). Operna libreta

B. Papandopula (Kentervilski duh, Osijek 1979.), Igora Kuljerića (Richard III., Zagreb 1987.) i Miroslava Miletića (Karolina Suhadolska).

Kontakt

Tel: +385 1 4872 370
Fax: +385 1 4872 372
Berislavićeva 9, Zagreb
e-mail: info@hds.hr

Povratak na vrh