Makar, Marijan

Pregledaj djela autora

gitarist, aranžer, skladatelj (Zagreb, 7. veljače 1933.)

Odrastao je u obitelji graditelja gitara što je utjecalo na njegovo kasnije životno usmjerenje. Kao samouki gitarist prolazio je kroz različite oblike glazbenog naukovanja i djelatnosti (Dječje carstvo, 1940., Umjetnička škola ustaške mladeži, 1941.–44.) da bi se nakon Drugog svjetskog rata uključio u mandolinističko–gitarističke orkestre KUD–a Otokar Keršovani, Ognjen Prica, Vinko Jeđut i Željezničar. U gimnaziji se počinje baviti s tamburicom. Početkom studija muzičkog odgoja na Pedagoškoj akademiji sluša predmet tambure kod prof. S. Jankovića i stječe stručna znanja. 1951. postaje član Folklornog ansambla Joža Vlahović gdje uz tambure proučava i svira ostala tradicijska glazbala. 1953. pozvan je u Zbor narodnih plesova i pjesama Hrvatske (danas Lado) gdje povremeno djeluje od 1953. do 1959. kao svirač i klavirski korepetitor. U tom razdoblju zapisuje na terenu brojne napjeve kojih veliki dio obrađuje za folklorne ansamble i pjevače. Istodobno studira kontrabas kod prof. M. Prosenika te kao kontrabasist 1961. postaje član Zabavnog orkestra Radio Zagreba u čijem sastavu djeluje kao instrumentalist, aranžer i skladatelj do umirovljenja i tijekom čitavog tog razdoblja surađuje na svim našim festivalima lakih nota, a sklada i orkestralnu glazbu za potrebe programa radija, filma i televizije.

Sedamdesetih se godina ponovno intenzivno počinje baviti gitarom i koncertira u zemlji i svijetu kao solist i uz ugledne komorne i orkestralne ansamble. Zbog teške prometne nesreće prekida solističku karijeru te od 1982. do 1987. živi u Parizu. Glazbi se ponovo vraća 1988. kao aranžer i skladatelj. Povremeno surađuje s folklornim ansamblom Lado u čijem je repertoaru više od trideset njegovih glazbi za koreografije, a njegove se skladbe izvode na manifestacijama kao što su Festival kajkavskih popevki u Krapini, Pjesme Podravine i podravlja u Pitomači i Zagrebfest.

Godine 1992. osniva ženski vokalni ansambl Žetelice za koji obrađuje izvornu narodnu baštinu, a 1993. osniva crkveni zbor Stepinčeva katedrala u Ludwigsburgu gdje djeluje kao nastavnik, umjetnički voditelj i dirigent. 1994. s pjesnikom

D. Britvićem piše pučki božićni oratorij O vreme prelubleno koji 1995. praizvodi s Ansamblom Lado u Zagrebačkoj katedrali. Kao glazbeni savjetnik 1995. organizira glazbeni odjel i fonoteku na Hrvatskom katoličkom radiju gdje je od 1997. voditelj glazbene redakcije. 1999. preuzima i mješoviti zbor HKUD Prigorec za koji priređuje i sklada niz skladbi. Kao dirigent mješovitog zbora redovito sudjeluje na Susretima zagrebačkih glazbenih amatera i gostuje na domaćim i međunarodnim natjecanjima pjevačkih zborova. 2001. vraća se u svoje matično društvo Joža Vlahović, sada Zagrebački folklorni ansambl dr. Ivana Ivančana, u kojem i danas djeluje kao glazbeni voditelj, skladatelj, obrađivač i dirigent.

Član je Hrvatskog društva skladatelja, Hrvatske udruge orkestralnih umjetnika, Hrvatskog društva glazbenih umjetnika i dr.

Nagrade (izbor): Nagrada Franjo Ksaver Kuhač Hrvatskog društva skladatelja (2012.); Diskografska nagrada Porin za najbolju folklornu pjesmu Šest let mi je minulo (2013.); Medalja grada Zagreba za 60 godina autorskog stvaralaštva na temeljima tradicijske glazbe (2014.).

RADOVI. Skladbe: Alba; Albanska suita (s I. Ivančanom i D. Vučenikom); Aristoneta; Babinjak; Balada o blijedoj staroj dami s usnama crvenim; Balada o lijepoj dami i o gospodinu u visokom; Balada o vjernoj gospi

o pojasu nevinosti i tako; Bodeš pevec; Bu ak bu; Bum, buš, bu; Conte Ivo; Cvijeti Zuzorić; Dober večer; Dobra i zločesta Drava; Drava, 1997.; Dravske vode; Dva gavrana; Groždjenice; Gundulić; Ispod Kneževa dvora; Kapela pri Sv. Šimunu; Korčulanski stari bali, 1997.; Kutija koja pokazuje kakvo će biti vrijeme; Los caracteros; Marica; Marin Držić; Markuševečki veseli dani, suita za tamburaški orkestar i gudače; Moj Turanj, 1993.; Momačka večer, 1991.; Muzička kutija; O vreme prelubleno, oratorij, 1994.; Oj Hrvati Hrvatice, 1989.; Onofrijeva fontana velika; Orlando; Ostajem u Karlovcu, 1987.; Plesovi i pjesme Boke Kotorske, 1989.; Plesovi otoka Hvara, 2004.; Podravski mužikaši, 2000.; Porporela; Pravi jotec, 1993.; Proljeće u samostanu; Sjeta; SlavETNOnija — za klarinet i gudački kvartet; Stari plesovi otoka Brača, 2004.; Sud Gospodnji; Susedova Marica; Upute kako se gradi kula od karata; Veliko vijeće; Vilanella o Markizi; Z jaršanja bu popevka rekla; Z onkraj Drave; Zelenci; Zvonarice. — Diskografija (albumi): Luko Paljetak

— Kako se gradi kula od karata, autor i gitara, 1979.; O vreme prelubleno, 1999.; Prigorski dan, 2003.

(Popis je sastavljen prema ZAMP–ovoj Bazi autora.)

Kontakt

Tel: +385 1 4872 370
Fax: +385 1 4872 372
Berislavićeva 9, Zagreb
e-mail: info@hds.hr

Povratak na vrh