Kos, Koraljka

Pregledaj djela autora

muzikologinja (Zagreb, 12. svibnja 1934.)

Studirala je i diplomirala u Zagrebu (1957.), usavršavala se u Velikoj Britaniji (1957./58.), a doktorirala je na Muzikološkom odjelu Filozofskog fakulteta u Ljubljani 1967. s tezom Muzički instrumenti u srednjovjekovnoj likovnoj umjetnosti Hrvatske. Kao stipendist fondacije Alexander von Humboldt 1973.–74. (i kasnije u dva navrata) boravila je na znanstveno–istraživačkom radu u Njemačkoj.

Od 1959. do 1965. bila je stručni suradnik u Radničkom sveučilištu Moša Pijade u Zagrebu, od 1967. radila je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, najprije kao stručni suradnik — bibliotekar, a od 1970. u nastavi na Odjelu za muzikologiju, od 1984. do umirovljenja 1994. u zvanju redovnog profesora. Od 1985. do 1993. bila je voditeljica Odsjeka za povijest hrvatske glazbe HAZU te članica uredništva, a nekoliko godina i glavna urednica hrvatskoga muzikološkog časopisa Arti musices. Sudjelovala je na nizu muzikoloških kongresa i znanstvenih skupova u Hrvatskoj i inozemstvu, a od 1983.–84. bila je gost profesor na Muzikološkom odjelu Sveučilišta u Grazu. Od 2014. je professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu. Od 1977. je član suradnik, od 1986. izvanredni član, a od 1991. redoviti član HAZU. Počasna je članica Hrvatskoga glazbenog zavoda.

Nagrade: Nagrada Josip Andreis Hrvatskog društva skladatelja (1982., 1999.); Nagrada Bartol Kašić (s Antunom Šojatom i Vladimirom Zagorcem), (1994.); Nagrada Dragan Plamenac za urednički rad (zajedno s dr. Sanjom Majer– Bobetko i Rozinom Palić–Jelavić) na zborniku radova Božidar Kunc (2007.); Nagrada Dragan Plamenac za životno djelo (2009.). Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića za zasluge u kulturi (2002.).

RADOVI. Knjige: Musikinstrumente im mittelalterlichen Kroatien, Muzikološki zavod Muzičke akademije, Zagreb 1972.; Dora Pejačević, JAZU, Zagreb 1982.; Dora Pejačević. Leben und Werk, MIC, Zagreb 1987.; Pavlinski zbornik 1644 (prvotisak), Uvodna studija, transkripcije i komentari (zajedno s V. Zagorcem i A. Šojatom), HAZU–Globus, Zagreb 1991.; Dora Pejačević. Život i djelo / Life and Work, MIC, Zagreb 1998.; Hrvatska umjetnička popijevka, HMD, Zagreb, 2014. — Udžbenici: Stoljeća govore glazbom 2, udžbenik glazbenog odgoja za srednje škole, Školska knjiga, Zagreb 1987., 1989.2, 1990.3, 1991.4, 1992.5 , 1995.6 (prerađeno i dopunjeno), 1998.; II. dopunjeno izdanje, 2000. — — Članci: A) Glazba i riječi: Hrvatska umjetnička popijevka od Lisinskog do Berse, Rad JAZU, knj. 337, ur. Josip Andreis, Zagreb 1965., 335–392.; Poezija Vatroslava Lisinskog, Zvuk 96–97 (Sarajevo 1969.) 297–307.; Nekatere posebnosti vokalne melodike Vatroslava Lisinskog, Muzikološki zbornik VII (Ljubljana 1971) 39–48; Mjesto solo pjesme u stvaralaštvu Ivana Zajca, Arti musices 3 (Zagreb 1972), 85–97; Solo pjesme Blagoja Berse, Zvuk 1 (Sarajevo 1974) 12–25; »Appariran per me le stell’ in cielo« von O. di Lasso und J. Skjavetić (Schiavetto). Stilkritischer Vergleich, Muzikološki zbornik XI (Ljubljana 1975) 17–28.; Hrvatska narodna i umjetnička književnost u djelima Brkanovića, Cipre i Papandopula, Zbornik Društva hrvatskih skladatelja 1 (Zagreb 1977) 4–8; Vokalna lirika Josipa Hatzea, Arti musices X/2 (Zagreb 1979) 161–167; Umjetnička i funkcionalna vrijednost solo pjesme Josipa Hatzea, Josip Hatze. Hrvatski skladatelj, ur. S. Lipovčan, MIC, Zagreb 1982, 57–81; Na tragu odnosa teksta i glazbe u napjevima Pavlinske pjesmarice, Gesta 6–7 (Varaždin 1981) 7–14; Obrazac i manira u vokalnoj lirici Ivana Zajca,

Zbornik radova sa znanstvenog skupa održanog u povodu

150. obljetnice rođenja Ivana Zajca (1832–1914), ur. L. županović, JAZU, Zagreb 1982, 115–138; Popijevke Ivana Zajca (uvodna studija), Ivan Zajc. Popijevke, Izabrana djela, knj. I, sv./Vol. 1, JAZU, Zagreb 1982, 9–60.; Širolini minijaturni glazbeni svjetovi. Pristup njegovoj vokalnoj lirici, Arti musices 16/1–2 (Zagreb 1985) 167–191; Pjesničko– glazbene slike Miloja Milojevića, Miloje Milojević. Kompozitor i muzikolog, Radovi s naučnog skupa održanog povodom stogodišnjice umetnikovog rodjenja, Beograd 1986, 83–108; Poezija Friedricha Nietzschea u vokalnoj lirici Dore Pejačević, Zbornik radova sa znanstvenog skupa u povodu 100. obljetnice rođenja Dore Pejačević, ur. Zdenka Veber, Zagreb–Našice 1987, 42–63; Vokalna lirika Vatroslava Lisinskog i Ferda Livadića u evropskom kontekstu, Muzikološki zbornik XXV (Ljubljana 1989) 55–66. Izražajni rasponi vokalne lirike Božidara Kunca, Arti musices 21/1 (Zagreb 1990), 81–98.; Tumačenje teksta i autonomno glazbeno u svjetovnom opusu J. Gallusa — na primjeru kompozicije »Dulces exuviae« (Moralia, 43), Jacobus Gallus Carniolus in evropska renesansa, ur. Dragotin Cvetko i Danilo Pokorn, SAZU, Ljubljana 1991, 107–116; Vertonungen lateinischer Texte von Schütz und Lukačić. Vergleichende Analyse, The Musical Baroque, Western Slavs, and the Spirit of the European Cultural Communion / Glazbeni barok i zapadni Slaveni u kontekstu europskog kulturnog zajedništva, ed. by Stanislav Tuksar, HMD–HAZU, Zagreb 1993, 45–61; Schützove i Lukačićeve skladbe na latinske tekstove. Usporedna analiza, The Musical Baroque, Western Slavs, and the Spirit of the European Cultural Communion / Glazbeni barok i zapadni Slaveni u kontekstu europskog kulturnog zajedništva, HMD–HAZU, ur. Stanislav Tuksar, Zagreb 1993, 197– 213; Mit Nietzsche wesensverwandt. Pejačevićs Horizonte am Beispiel der »Drei Gesänge« op. 53, Komponistinnen gestern, heute. Festival International, Heidelberg 85–89, Congress Dokumentation, Heidelberg 1989, 117– 120; Slutnja hrvatske romantičke popijevke u opusu Ferda Wisnera–Livadića, Arti musices 26/1 (1995) 19–31; Hrvatski jezik i glazba, 15 dana 6 (Zagreb 1996) 10–16; Tekovine impresionizma u vokalnoj lirici hrvatskih skladatelja, Recepcija glazbe Claudea Debussyja u Hrvatskoj, ur. Z. Weber i S. Majer–Bobetko, Zagreb 1996, 87–97; Hrvatski jezik i glazba u razdoblju baroka, Glasbeni barok na slovenskem in evropska glasba, ur. Ivan Klemenčič, Ljubljana 1997, 157–169; Odakov glazbeni svijet u svjetlu njegove vokalne lirike, Krsto Odak. život i djelo / Life and Opus, ur. Eva Sedak, Odsjek za povijest hrvatske glazbe HAZU– HMD–HGZ, Zagreb 1997, 71–78; Franz Schubert i solo pjesma, 15 dana 4–5 (Zagreb 1997) 10–16. Blagoje Bersa und die Moderne unter besonderer Berücksichtigung seiner Lieder, Zagreb i glazba / Zagreb and Music 1094–1994, ur. S. Tuksar, HMD, Zagreb 1998, 391–405; Doprinos pavlina crkvenoj popijevci u Hrvatskoj, Lepoglavski zbornik 1998., Radovi sa znanstvenog skupa »Glazba u djelima pavlina«, održanog 12. rujna 1998. u Lepoglavi, ur. A. Mohorovičić, Turistička zajednica grada Lepoglave u suradnji s HAZU, Zavod za znanstveni rad u Varaždinu, Lepoglava 1999., 19–30. Orijentalizmi u hrvatskoj vokalnoj lirici dvadesetog stoljeća, Glazba, folklor i kultura. Svečani zbornik za Jerka Bezića, Institut za etnologiju i folkloristiku i HMD, Zagreb, 1999., 331–341; Zur Genesis des Kunstliedes in Kroatien, Miscellanea musicae. Rudolf Flotzinger zum 60. Geburtstag (Musicologica Austriaca 18), hrsg. von Wener Jauk, Josef–Horst Lederer, Ingrid Schubert, Beč, 1999., 151–163; Ferdo Wiesner Livadić. Istina i legenda. U povodu 200. obljetnice rođenja, 15 dana, br. 4, Zagreb, 1999., 3–8; Od lirske minijature do ciklusa za glas i orkestar. Uz vokalno stvaralaštvo Krešimira Baranovića uoči 25. godišnjice njegove smrti, Zbornik ob jubileju Jožeta Sivca, ur. Jurij Snoj, Darja Frelih, Slovensko muzikološko društvo, Ljubljana, 2000., 237–256; Die kroatische Sprache in der Musik, Drei Schriften, drei Sprachen. Kroatische Schriftdenkmäler und Drucke durch Jahrhunderte, ur. S. Lipovčan, Erasmus, Zagreb, 2002., 241–249. B) Glazba i slike: Muzički instrumenti u srednjovjekovnoj likovnoj umjetnosti Hrvatske, Rad JAZU, knj. 351, ur. Josip Andreis, Zagreb 1969, 167–270; Muzicirajoči angeli v cerkvi sv. Jurija v Lovranu, Muzikološki zbornik III (Ljubljana 1967) 22–32; The Depiction of Musical Instruments in Mediaeval Istrian Mural Paintings, Arti musices sp. issue 1 (Zagreb 1970) 77–97; Darstellungen der Musikinstrumente in den mittelalterlichen bildenden Künsten von Dalmatien und Istrien, Bericht über den internationalen musikwissenschaftlichen Kongress Bonn 1970, Carl Dahlhaus, Hans Joachim Marx, Magda Marx–Weber, Günther Massenkeil (Hrsg.), Bärenreiter, Kassel 1972, 474–479; St. Kümmernis and her Fiddler. An Approach to Iconology of Pictorial Folk Art, Studia Musicologica Academiae Scientiarum Hungaricae, XIX/1–4, Budapest 1977, 251–266; Slojevitost glazbenih ikonografskih izvora u Jugoslaviji. Poticaj za muzikološko vrednovanje, Muzikološki zbornik XVII/2 (Ljubljana 1981) 51–60; Osten und Westen in der Feld–und Militärmusik an der türkischen Grenze, Imago musicae, V, Bärenreiter, Kassel 1988, 109–127; Istok i Zapad u vojnoj glazbi na turskoj granici, Arti musices 21/2 (Zagreb 1990) 245–271; Aspekte des Volksmusizierens in der bildenden Kunst des 19. Jahrhunderts, IRASM 23/2 (Zagreb 1992) 153–169; Das Volksinstrument »gusle« in der bildenden Kunst des 19. Jahrhundert. Zum Wandel eines ikonographischen Motivs, Glazba, ideje i društvo / Music, Ideas, and Society. Svečani zbornik za Ivana Supičića / Essays in Honour of Ivan Supičić, ur. S. Tuksar, HMD, Zagreb 1993, 113–124; Representations of the Gusle in Nineteenth– Century Visual Arts, RidIM/RCMI Newsletter XX/2 (New York 1995) 13–18; Das offentliche und das Private im kroatischen Kulturleben im Lichte ikonographischer Quellen, Glasba in likovna umetnost, ur. P. Kuret, Ljubljana 1996, 86–94; East and West in Military Music on the Ottoman–Habsburg Border, Music, Politics and War: Views from Croatia, ur. S. Pettan, Institute of Ethnology and Folklore Research, Zagreb 1998, 29–54.; Međunarodni i regionalni aspekti likovnih izvora za glazbenu kulturu istočne obale Jadrana do 15. stoljeća, Zbornik radova sa znanstvenog skupa, Split, 1997., Srednjovjekovne glazbene kulture na istočnoj i zapadnoj obali Jadrana do početka
15. st., ur. S. Tuksar, HMD, Zagreb, 2000., 55–64; Privatno i javno u hrvatskom kulturnom životu 19. i ranog 20. stoljeća u svjetlu ikonografskih izvora, Arti musices 34/1– 2, ur. V. Katalinić, Zagreb 2003., 3–19. C) Glazba u povijesti: Prilog problematici folklornog i nacionalnog u opusu Vatroslava Lisinskog (s Jerkom Bezićem), Arti musices 2 (Zagreb 1971) 121–131; Volkstümliche Züge in der Kirchenmusik Nordkroatiens im 17. und 18. Jahrhundert, Musica Antiqua, Acta Scientifica, III, Bydgoszcz 1972, 267–290;New Dimensions in Folk Music. A Contribution to the Study of Musical Tastes in Contemporary Yugoslav Society, IRASM III/1 (Zagreb 1972) 61–73; Ost–und westeuropäische Impulse in der kroatischen Musik des 19. Jahrhunderts, International Musicological Society. Report of the Eleventh Congress Copenhagen 1972, ed. by Henrik Glahn, SÝ ren SÝ rensen, Peter Ryom, Copenhagen 1974, sv./Vol. II, 499–507; Luka Sorkočević i njegov doprinos pretklasičnoj instrumentalnoj muzici. Bilješke o kompozicijskom slogu i prilog stilskoj analizi njegova djela, Arti musices 5 (Zagreb 1974), 67–95; Tonart und Kadenz in den Madrigalen von A. Patricij und J. Skjavetić, Musica Antiqua, Acta Scientifica, IV, Bydgoszcz 1975, 145–161; Začeci nove hrvatske muzike. Poticaj za revalorizaciju stvaralaštva zapostavljene generacije hrvatskih skladatelja, Arti musices 7 (Zagreb 1976) 25–41; isto u: Arti musices 25/1–2 (Zagreb 1994) 201–214; Madrigali Andrije Patricija i Julija Skjavetića u svom vremenu. Prilog analizi njihova stila, Rad JAZU, knj. 377, ur. Josip Andre-is, Zagreb 1978, 277–314; Razdoblje Vjekoslava Klaića 1890–1920, Arti musices 9/1–2 (Zagreb 1978) 81–106; Wien–Zagreb: musikalische Kontakte und Anregungen vom Anfang des 19. Jahrhunderts bis 1918, Kontakte österreichischer Musik mit Ost und Südost, Ur./ed. by R. Flotzinger, Grazer Musikwissenschaftliche Arbeiten, sv./ Vol. 3, Graz 1978, 41–48.; Die kroatische Komponistin Dora Pejačević und ihre Beziehung zu Karl Kraus, Kraus–Hefte, Heft 9, Januar 1979, 1–7; Hrvatska glazba između dva rata u svjetlu muzikološko–publicističke misli Pavla Markovca, Zbornik radova u povodu 75. godišnjice rođenja Pavla Markovca, ur. I. Supičić, JAZU, Zagreb 1979, 9–39; Hrvatska glazbena kultura u razdoblju renesanse, Arti musices X/1 (Zagreb 1979), 5–37; Croatian Music Culture During the Period of the Renaissance, Arti musices sp. issue 2 (Zagreb 1979) 45–89; Dora Pejačević — Karl Kraus. Kontakti, poticaji, Rad JAZU, knj. 385, ur. Josip Andreis, Zagreb 1980, 161–170; Luka Sorkočević i njegovo mjesto u hrvatskoj i evropskoj glazbi 18. stoljeća, Luka i Antun Sorkočević, ur. S. Tuksar, MIC, Zagreb–Osor 1983, 13–24; Kontinuität und Tradition im nordkroatischen Kirchenlied im Lichte des Pauliner Gesangbuches aus dem Jahre 1644, Musica Antiqua Europae Orientalis, Acta Scientifica, VI, Bydgoszcz 1982, 207–221.; Slovensko selo u djelu »Vdova Rošlinka« Cvetka Golara i Antuna Dobronića, Slovenska opera v evropskem okviru, ur. Dragotin Cvetko i Danilo Pokorn, SAZU, Ljubljana 1982, 132–142. Bossinensis, Antico i instrumentalna glazba njihova vremena, Muzičke večeri u Donatu, ur. Z. Blažeković, MIC, Zagreb–Zadar 1983, 37–53; Die Grazer Jahre des Ferdo Wiesner–Livadić (1816–1822), Studien zur Musikgeschichte des Ostalpen und Donauraums I, Grazer Musikwissenschaftliche Arbeiten 5, Rudolf Flotzinger (Hrsg), Graz 1983, 73–88; Od pretklasike do romantičnog klasicizma. Prilog istraživanju stilskih kretanja u hrvatskoj glazbi, Evropski glasbeni klasicizem in njegov odmev na slovenskem, ur. Dragotin Cvetko i Danilo Pokorn, SAZU, Ljubljana 1988, 135–148; Luka Sorkočević et sa place dans la musique croate et européenne du 18ème siècle, Most / The Bridge, Journal of Croatian Literature 3 (Zagreb 1991) 322–337; Die angeblichen Zitate von Volksmusik in Werken der Wiener Klasiker, Bericht über den internationalen musikwissenschaftlichen Kongress zum Mozartjahr, Baden–Wien 1991, Ingrid Fuchs (Hrsg.),

Bd. / sv. I, Tutzing 1993, 226–240; Luka Sorkočević — ein Vorklasiker aus Dubrovnik, Revista de Musicologia XVI/3 (Madrid 1993) 56–61; Style and Sociological Background of Croatian Renaissance Music, IRASM 25/1–2 (Zagreb 1994) 203–231; Leopold Ebners Kirchenmusik. Einleitende Betrachtungen, Off–Mozart. Glazbena kultura i »mali majstori« srednje Europe 1750.– 1820. / Musical Culture and the »Kleinmeister« of Central Europe 1750–1820, ur. Vjera Katalinić, HMD–HAZU, Zagreb 1995, 129–137.; Luka Sorkočević — Meister der ersten kroatischen Synphonien, Musicologica Austriaca 16 (Salzburg 1997) 53–63: Hrvatska glazbena kultura u doba historicizma (1861.–1918.), Historicizam u Hrvatskoj, I, ur. Vladimir Maleković i Vesna Lovrić–Plantić, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb, 2000., 447–455.; Polazišta nove hrvatske glazbe, Secesija u Hrvatskoj, katalog izložbe, ur. Anđelka Galić, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb, 2003., 219–225.; Dva prijenosa sv. Dujma Julija Bajamontija, Religijske teme u glazbi, Zbornik radova međunarodnog simpozija, Zagreb 2001, ur.. Marijan Steiner, Filozofsko–teološki institut Družbe Isusove, Zagreb, 2003., 87–107; La Traslazione di San Doimo von Julije Bajamonti. Ein Werk des Übergangs, Glazbene kulture na Jadranu u razdoblju klasicizma / Musical Cultures in the Adriatic Region During the Age of Classicism, zbornik radova, ur. V. Katalinić — S. Tuksar, HMD, Zagreb, 2003., 71–85. D) Muzikologija između znanosti i umjetnosti: Besondere Aspekte und Aufgaben der historischen musikwissenschaftlichen Forschung in Kroatien seit dem 2. Weltkrieg,

Aspekte der Musikpflege im Alpen–Adria–Raum seit dem

2. Weltkrieg, Otto Kolleritsch (Hrsg), Arbeitsgemeinschaft Alpen–Adria, Graz 1986, 84–92.; Dragan Plamenac — istraživač i objavljivač rane glazbe, Arti musices 17/2 (Zagreb 1986) 159–173. E) Miscellanea: »Teorija sloga tonske umjetnosti« Vatroslava Lisinskog, Zvuk 96–97 (Sarajevo 1969) 279–288.; »Primorski napjevi« Stevana Mokranjca, Zbornik radova o Stevanu Mokranjcu, SANU, Beograd 1971, 89–109; Geschichte, Stand und Perspektiven der Forschungen zur mittelalterlichen Kirchenmusik in Kroatien, IRASM VI/2 (Zagreb 1975) 289–307.; Izvještaj o ostavštini Božidara Kunca u New Yorku, Arti musices 15/1 (Zagreb 1984) 80–97.; Krsto Odak u novom svjetlu. Nakon znanstvenog skupa održanog 20, 21. i 22. listopada 1988, Forum XXVIII/1–2 (Zagreb 1989) 241–243; Pijanistica Dragica Kovačević i njezin doprinos profesionalizaciji glazbenog života Zagreba oko 1900. godine, Zbornik radova sa simpozija o Ferdinandu Kovačeviću 28. XII. 1988, ur. Vladimir Matković, JAZU, Zagreb 1990, 23–35; »Neslužbeni« opus 1 Božidara Kunca, Arti musices 21/1 (Zagreb 1990) 151–157.; Petnaesti studijski susret Međunarodnog himnološkog društva Prag 1989, Arti musices 21/2 (Zagreb 1990) 275; Članci o hrvatskim skladateljima za New Grove Dictionary of Opera, London 1992; An Outline of the Development of Croatian Musical Culture (s L. Županovićem), Acta Medica Croatica 46/3 (Zagreb 1992) 137–139; Međunarodna muzikološka konferencija »Međuetnički odnosi u srednjoeuropskoj glazbi 16.–17. stoljeća«, Budapest 1993, Arti musices 25/1–2 (Zagreb 1994) 299–300; Srednjoeuropski konteksti barokne glazbe, Bratislava 1994, Arti musices 26/1 (Zagreb 1995) 93–94; Glasbeni barok na Slovenskem in evropska glasba, Ljubljana 1994, Arti musices 26/1 (Zagreb 1995) 102–103; Lik Ladislava Šabana, Kaj XXXIX/1–2 (Zagreb 1996) 38–42; Kroatien, Die Musik in Geschichte und Gegenwart, Bärenreiter, Kassel 1996, st./ Col. 791–801; Musicology, Scientific Research in Croatia, ur./Ed. by G. Pifat–Mrzljak, Ministry of Science and Technology of the Republic of Croatia, Zagreb 1995, 197; Johannes Brahms — čuvar tradicije, 15 dana 6 (Zagreb 1997) 28–32; Sva obzorja Dore Pejačević, Vijenac, VI/109 (Zagreb 12. 03. 1998.); Stvaralaštvo Johanna Sebastiana Bacha — sinteza glazbenog baroka, 15 dana, br. 4/5, Zagreb, 2000., 6–15.Na tragu prvog hrvatskog baleta. Uz 100.obljetnicu praizvedbe Jele Bele pl. Adamovića–Čepinskoga, Cantus 114, Zagreb, 2002.; Božidar Kunc, hrvatski pjesnik klavira. Skica za portret. U povodu stote obljetnice rođenja, 15 dana, ur. S. Kovač, Zagreb 2003/3, 6–11; Darstellung musikalischer »Alltagsgeschichte« am Beispiel einer Beschreibung aus 1863., International Review of the Aestetics and Sociology of Music 34/2, ur. S. Tuksar, Zagreb 2003., 127–136. F) Predgovori, uvodi i prigodni tekstovi: Predgovor, Arti musices 11/1 (Zagreb 1980) 3; Josip Andreis (Split, 19. ožujka 1909 — Zagreb, 17. siječnja 1982), Arti musices 13/1 (Zagreb 1982) 5–10; In Memoriam. Dragan Plamenac (Zagreb, 8. II 1895 — Ede, Nizozemska, 15. III 1985), Arti musices 14/1 (Zagreb 1983) 3–4; The Symphony in Croatia, uvodna studija, Symphony 1720–1840, ed. by Barry S. Brook, Series F/VIII, Garland, New York–London 1984; Ladislav Šaban (1918–1985), Spomenica, JAZU, Zagreb 1988; Dragan Plamenac, Trois poèmes, reprint 1991 (uvodna riječ); In Memoriam. Krešimir Kovačević (Zagreb, 16. 9. 1913 — 6. 3. 1992), Arti musices 23/2 (Zagreb 1992) 203–204; Bruno Bjelinski (1909– 1992), Spomenica, HAZU, Zagreb 1994.; Dora Pejačević, Trio za violinu, violončelo i klavir, op. 15, predgovor not-nom izdanju, HUOKU, Zagreb, 1999.; Majstor popijevke i glasovirske minijature, popratni komentar uz nosač zvuka: Ferdo Wiesner Livadić, Vokalna i klavirska lirika, Croatia Records, Zagreb, 1999. G) Recenzije: Reinhold Hammerstein: Diabolus in musica. Studien zur Ikonographie der Musik im Mittelalter, Arti musices 7 (Zagreb 1976) 197–199; Tilman Seebass: Musikdarstellung und Psalterillustration im früheren Mittelalter. Studien ausgehend von einer Ikonologie der Handschrift Paris Bibliothèque Nationale Fonds Latin 1118, Arti musices 7 (Zagreb 1976) 199–200; Hans Hollander: Musik und Jugendstil, IRASM 7/2 (Zagreb 1976) 274–276.; Dora Pejačević: Iz klavirske lirike (izbor i revizija teksta: L. Šaban), Arti musices 10/2 (Zagreb 1979) 197–198; Janez Höfler: Glasbena umetnost pozne renesanse in baroka na slovenskem, Arti musices 10/2 (Zagreb 1979) 198–199; Diether de la Motte: Harmonielehre, Arti musices 10/2 (Zagreb 1979) 199–201; Lovro Županović: Stoljeća hrvatske glazbe, Arti musices 13/2 (Zagreb 1982) 199; Ladislav Šaban: 150 godina Hrvatskog glazbenog zavoda, Arti musices 14/2 (Zagreb 1983) 171–172; Andrej Rijavec: Slovenska glasbena dela, Arti musices 14/2 (Zagreb 1983) 172–173; Manica Špendal: Razvoj in značilnosti slovenskega romantičnega samospeva, Arti musices 17/1 (Zagreb 1986) 143; Roksanda Pejović: Predstave muzičkih instrumenata u srednjovekovnoj Srbiji, Arti musices 17/1 (Zagreb 1986) 145–146.; Wolfgang Suppan: Der musizierende Mensch. Eine Anthropologie der Musik, IRASM 18/1 (Zagreb 1987) 169; Dragotin Cvetko: Jacobus Gallus vocatus Carniolus, Arti musices 22/1 (Zagreb 1991) 111–112; Branko Radica: Josip Hatze. Svjedočanstva i sjećanja, Arti musices 23/1 (Zagreb 1992) 70–71. — Urednički rad. A) Časopisi: Arti musices (glavna urednica, 1980–1989; članica uredništva, 1969– 1979; od 1990. nadalje); IRASM (članica uredništva, od 1980. nadalje). B) Knjige i zasebne publikacije: Glavna urednica ilustracija II. izdanja Muzičke enciklopedije, sv. I–III, JLZ, Zagreb 1971–1977.; Muzička akademija u Zagrebu 1921–1981, Spomenica u povodu 60–godišnjice osnutka, Zagreb 1981.; Rad JAZU, knj. 409 (zajedno s N. Devčićem i L. Županovićem), JAZU, Zagreb 1988.; Franjo Kuhač: Korespondencija I (prir. L. Šaban), JAZU, Zagreb 1989.; Franjo Kuhač: Korespondencija II (prir. L. Šaban), HAZU, Zagreb 1992.; Rad HAZU, knj. 454, HAZU, Zagreb 1992. C) Note: Ivan Zajc: Popijevke (pripr. K. Kos), u seriji Izabrana djela Ivana Zajca I (ur. Josip Andreis), JAZU, Zagreb 1982.; Luka Sorkočević: Two Symphonies (pripr. K. Kos), u seriji Symphony 1720–1840, (ur. Barry S. Brook), Series F/VIII, Garland, New York– London 1984.; Dora Pejačević: Pet minijatura (pripr. L. Šaban), DSH, Zagreb 1985.; Dora Pejačević: Solo pjesme (pripr. A. Petrušić), DSH, Zagreb 1985.; Dora Pejačević: Sonata za violinu i klavir u D–duru, op. 26 (pripr. M. Dešpalj–Begović), HMD, Zagreb 1995.; Dora Pejačević: Sonata za glasovir u b–molu (pripr. J. Murai), HMD, Zagreb, 2002.

Kontakt

Tel: +385 1 4872 370
Fax: +385 1 4872 372
Berislavićeva 9, Zagreb
e-mail: info@hds.hr

Povratak na vrh