Gligo, Nikša

Pregledaj djela autora

muzikolog (Split, 6. travnja 1946.)

Srednje opće (klasično) i glazbeno obrazovanje završio u Splitu, komparativnu književnost i engleski jezik i književnost i diplomirao (1969.) na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a muzikologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani (1973.). Iz muzikologije je magistrirao na Muzičkoj akademiji u Zagrebu (1981.), a doktorat iz muzikologije obranio je 1984. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani. Usavršavao se na Odjelu za muzikologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Kölnu (stipendija DAAD–a) (1972./73.), u Salzburgu (Salzburg Seminar in American Studies: American 20th Century Music) (1976.), u Berlinu (stipendija DAAD–a: znanstveni program) (1983./84.), u Freiburgu i.B. (stipendija Zaklade Alexander von Humboldt) (1985./86. i 1993./94.).

Od 1969.–1986. bio je upravitelj Muzičkog salona Studentskog centra Sveučilišta u Zagrebu; na Odjelu za muzikologiju i glazbenu publicistiku Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu: honorarni asistent (1981.–85.), honorarni docent (1985.–86.), stalni docent (1986.–92.), stalni izvanredni profesor (1992.–98.), stalni redovni profesor (od 1998.), stalni redovni profesor (izbor u trajno zvanje) (od 2003.), pročelnik Odjela za muzikologiju i glazbenu publicistiku (1988.– 91.), prodekan (1991.–93.).

Obavljao je i sljedeće dužnosti: gostujući predavač (1985./86.) na Sveučilištu Albert Ludwig u Freiburgu i.B.; voditelj Zavoda za povijest hrvatske glazbe HAZU (1993.–96.); voditelj (s V. Bitijem, N. Ivićem, H. Turkovićem i J. Užarevićem) znanstveno–istraživačke radionice Znakovi povijesti u Hrvatskoj (1995.–98.) Hrvatskog semiotičkog društva; nastavnik na poslijediplomskom studiju iz informacijskih znanosti na Fakultetu organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu u Varaždinu (1996.–01.); gostujući profesor na Odjelu za muzikologiju Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu (od 1998.); na raznim funkcijama u Muzičkom biennalu Zagreb (1973.–91.; 2002. nadalje); član Izvršnog odbora Europske konferencije promotora Nove glazbe (ECPNM) (1989.–94.); član (2001.–03.), predsjednik (2003.) Kulturnog vijeća za glazbu pri Ministarstvu kulture RH; član Odbora Nagrade Vladimir Nazor (2002.–03.).

Član je sljedećih udruga: Hrvatsko društvo skladatelja, Hrvatsko muzikološko društvo, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Međunarodno udruženje za semiotičke studije, Hrvatsko udruženje za društvene i humanističke znanosti, Hrvatsko semiotičko društvo, Klub hrvatskih humboldtovaca, Muzikološko društvo BiH.

Nagrade: Nagrada SKOJ–a za glazbenu kritiku (1969.); Nagrada Josip Andreis Društva skladatelja Hrvatske (1985., 1987.); Orden viteza u redu umjetnosti i književnosti francuskog Ministarstva kulture (1992.); Diskografska nagrada Porin (1994.); Godišnja državna nagrada za znanost, područje: humanističke znanosti (1997.); Odlikovanje Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića (1997.); 2000. Nagrada Josip Juraj Strossmayer Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Zagrebačkog velesajma za humanističke znanosti (2000.); 2000. Nagrada Josip Andreis Hrvatskog društva skladatelja (2000.); Diskografska nagrada Porin za životno djelo (2015.).

RADOVI. Znanstveni radovi: Knjige: Vrijeme glazbe, Zagreb, 1977.; Varijacije razvojnog kontinuiteta: Skladatelj Natko Devčić, Zagreb, 1985.; Problemi Nove glazbe 20. stoljeća: Teorijske osnove i kriteriji vrednovanja, Zagreb, 1987.; Pojmovni vodič kroz glazbu 20. stoljeća s uputama za pravilnu uporabu pojmova, Zagreb, 1996.; Zvuk — znak — glazba. Rasprave oko glazbene semiografije. Zagreb, 1999. — Prinosi u časopisima i zbornicima: Perspektive glazbenog smisla, Pitanja, 1970., 9, str. 736–767; Prostor i pokret u imanenciji glazbe, Zvuk, 1971., 111–112, str. 46–58; Milko Kelemen: »Passionato« für Flöte und gemischten Chor. Voraussetzungen für eine mögliche Analyse, Zeitschrift für Musiktheorie, 6, 1975., 2, str. 71–75; Odnos »angažmana« i »sredine«: hrvatski skladatelj Silvio Foretić, Zbornik III. programa Radio Zagreba, 1979., 3, str. 413–422; Razvojni kontinuitet u skladateljskom opusu Branimira Sakača. Prilog istraživanju kontinuiteta u poslijeratnom razvoju hrvatske glazbe, I. dio: Zvuk, 1979., 3, str. 33–49; II. dio: Zvuk, 1979, 4, str. 33–46; III. dio: Zvuk, 1980., 1, str. 17–27; Vokalnost u opusu Natka Devčića, I. dio: AM, 11, 1980., 2, str. 33–46.; II. dio: AM, 12, 1981, 1–2, str. 2–26; Kulturna funkcija nosilaca zvuka — okvir za teze pro et contra; Diskografija u Hrvatskoj — ozbiljna glazba, u: FRANIČEVIĆ, N. — BOŠNJAKOVIĆ, M. (ur.), Diskografija u Hrvatskoj (= Studije i dokumenti, X.), Zagreb: Zavod za kulturu Hrvatske, 1984., str. 43–50; Glazbenost Nove glazbe 20. stoljeća,Muzikološki zbornik (Ljubljana), 21, 1984., str. 75– 100; Suvremeno hrvatsko pjesništvo i njegova glazba, AM, 15, 1984., 2, str. 133–169; Fenomen »povratka« kao stanje skladateljske svijesti u aktualnom trenutku hrvatske Nove glazbe, Muzička kultura, 4, 1986., 1–3, str. 4–10; Družbenopolitične implikacije eksperimentalne glazbe

20. stoletja, u: KREFT, L. (ur.), Umetnost ob koncu tisočletja, Ljubljana: Komunist, 1986., str. 66–84; Was für ein Werk stellt »A Collection of Rocks« von John Cage dar? Ein Beitrag zur Werkdetermination in der experimentellen Musik, referat na simpoziju »Grenzen der Gattungen — Entgrenzungen der Gattungen«, Graz, 25. i 26. listopada 1985.; obj. u: KOLLERITSCH, O. (Hrsg.), Entgrenzungen der Gattungen (= Studien zur Wertungsforschung, Bd. 18.), Wien — Graz: UE, 1989., str. 83–103; Schrift ist Musik? Ein Beitrag zur Aktualisierung eines nur anscheinend veralteten Widerspruchs, I. dio: IRASM, 18, 1987., 1, str. 145–162; II. dio: IRASM, 19,1988., 1, str. 75–115; »Structure, un des mots de notre epoque.«

— Die Komponistentheorie als notwendiger Beitrag zum Verständnis der Neuen Musik, referat na simpoziju »Verbalisierung und Sinngehalt. Über neue sematische Tendenzen im Denken über Musik«, Graz, 23. do 25. listopada 1987.; obj. u: KOLLERITSCH, O. (Hrsg.), Verbalisierung und Sinngehalt. Über semantische Tendenzen in und über Musik heute (= Studien zur Wertungsforschung, Bd. 21), Wien — Graz, 1989., str. 83–103; O »avangardnosti« »nacionalnih škola« u glazbi prve polovine 20. stoljeća. Pokušaj određenja mjesta Krste Odaka u hrvatskoj glazbenoj kulturi, referat na simpoziju o K. Odaku, Zagreb, 20–22. listopada 1988., obj. u: SEDAK, E. (ur.), Krsto Odak. Život i djelo, Zagreb: Hrvatsko muzikološko društvo — Hrvatski glazbeni zavod, 1997., str. 93–111; O nekim aspektima interpretacijskog rizika. Neke odlike glazbeničkog habitusa I. Pogorelića, konkretnim povodom, Zbornik III. programa Radio Zagreba, 1988., 21–22, str. 400–410; Die musikalische Avantgarde als ahistorische Utopie: die gescheiterten Implikationen der experimentellen Musik, AMl, 61, 1989., 2, str. 217–237; Nova glazba u postmodernom dobu? Doprinos produbljenju jedne moderne kontroverze, Muzikološki zbornik (Ljubljana), 26, 1989., str. 29–39; Luigi Nono — ein kämpfender Musiker, referat na simpoziju »Die Musik Luigi Nonos«, Graz, 5. do 7. listopada 1990.; obj. u: KOLLERITSCH,

O. (Hrsg.), Die Musik Luigi Nonos (= Studien zur Wertungsforschung, Bd. 24), Wien — Graz: UE, 1991., str. 91– 114; On Semiographic Problems in the 20th Century Musik, u: BERNARD, Jeff (ed.), Semiotics of Culture in Eastern Central Europe and East Europe (obj. u pripremi); Hrvatska glazbena terminologija. Prolegomena jednom istraživačkom projektu, AM, 23, 1992., 1, str. 34–46; Über die Wissenschaftlichkeit der Musikwissenschaft: die Analyse als ihre Gewährleistung, IRASM, 23, 1992., 2, str. 189–206; Atonalitet (ogledna pojmovna monografija u projektu »Hrvatska glazbena terminologija«), AM, 23, 1992., 1, str. 101–112; Integration vs. Assimilation: European »Musics« Do Exist!, prinos u radionici »European Music: Fact Or Fiction«, III. konferencija Međunarodnog društva za proučavanje europskih ideja (ISSEI), Aalborg (Danska), 24. do 29. kolovoza 1992, obj. u: History of European Ideas. Official Journal of the ISSEI, 20, 1995., 1–3, str. 477–481; DEVČIĆ, Natko, u: MACAN, T. (ur.), Hrvatski biografski leksikon, III, Zagreb: Leksikografski zavod »Miroslav Krleža«, 1993., str. 345–348; Text als Musik — Text als Literatur? Ansätze zu einer musikalischen »Intertextualität«, referat na međunarodnom kongresu Društva za istraživanje glazbe (Gesellschaft für Musikforschung), Freiburg i.B., 27. rujna do 1. listopada 1993; obj. u DANUSER, H. — PLEBUCH, T. (ur.), Musik als Text. Bericht über den Internationalen Kongreß der Gesellschaft für Musikforschung, Freiburg i.B. 1993, Kassel: Bärenreiter, 1998., str. 11–14; Agregat, pojmovna monografija (projekt: »Hrvatska glazbena terminologija«), AM, 26, 1995, 1, str. 119–129; Matačićeve interpretacije hrvatske glazbe. Prilog istraživanju fiziognomije interpreta s obzirom na interpretaciju nestereotipnih modela, u: SEDAK, E. (ur.), Matačić, Zagreb: Fond Lovro & Lilly Matačić — AGM, 1996., str. 233–238; Graphic Notation/ Musical Graphics: the Non–notational Sign Systems in the New Music and Its Multimedial, Intermedial, Extended–Medial, and Mixed–Medial Character, referat na simpoziju »Semiotics of the Media«, Kassel, 20. do 23. ožujka 1995, obj. u: NÖTH, W. (ed.), Semiotics of the Media. State of the Art, Projects, and Perspectives, Bln — NY: Mouton de Gruyter, 1997., str. 741–754; Die Zeit als ein beitragendes Element zur Werkdetermination in der Neuen Musik. Ansatz zu einem Aspekt der musikalischen Chronemik, referat na 7. međunarodnom kongresu Njemačkog društva za semiotiku (Deutsche Gesellschaft für Semiotik), Tübingen, 4. do 7. listopada 1993.; obj. u proširenoj verziji u IRASM, 28, 1997., 1, str. 19–36; Avangarda

— ideologija — ekstemporacija, referat na simpoziju »Između moderne i avangarde. Hrvatska glazba 1910–1960«, Zagreb, 13. i 14. prosinca 1996. (obj. u pripremi); Ein Mittel zur Kontrolle des Prozesses der musikalischen Semiose in einem non–verbalen Zeichensystem: Reiner Wehingers »Hörpartitur« zu Ligetis »Artikulation«, Semiotische Berichte, 21, 1997., 2, str. 109–122; Glazba kao tekst. O nekim dodirima i mimoilaženjima teorije jezika, znanosti o književnosti i znanosti o glazbi, u: KATALINIĆ, V. — BLAŽEKOVIĆ, Z. (ur.), Glazba, riječi i slike. Svečani zbornik za Koraljku Kos, Zagreb. Hrvatsko muzikološko društvo, 1999., str. 375–393; Zašto volimo »Simfonijsko kolo«? Prinos istraživanju artikulacije nacionalnog kolorita preko idioma koji se temelje na folkloru, u: ČAVLOVIĆ, I. (ur.), I. međunarodni simpozij »Muzika u društvu«, Sarajevo, 29–30.10.1998. — Zbornik radova, Sarajevo: Muzikološko društvo FBiH, 1999., str. 82–94; na engl.: Why Do We Like »Symphonic Kolo«? National Coloring and Its Articulation Through Folklore–based Idioms, The World of Music, 40, 1998., 3, str. 99–111; Musical Notation — Graphic Notation — Musical Graphics: The Degrees of Notationality in Referential Frame of Notational System and New Relations between Composing, Performing and Listening in New Music, referat na simpoziju »Multimedija i zvuk« u sklopu manifestacije »Media–scape 7« i XX. Muzičkog biennala Zagreb, 19. i

20. travnja 1999. godine (obj. u pripremi); The Performer as Composer’s Double: the »Otherness« of Authorship in Aleatory Music, referat na 7. međunarodnom kongresu Međunarodnog udruženja za semiotičke studije (IASS/ AIS) na temu »Sign Processes in Complex Systems«, Dresden, 3.–6. listopada 1999. (obj. u pripremi); Između suvremenosti i avangarde. Muzički biennale Zagreb, međunarodni festival suvremene glazbe, i profiliranje nove hrvatske glazbe, u: KRPAN, E. (ur.), Muzički biennale Zagreb. Međunarodni festival suvremene glazbe 1961 — 2001, Zagreb: Hrvatsko društvo skladatelja, 2000., str. 20–40; Klang — Zeichen — Wert. Die musikalische Semiotik und ästhetische Wertung, referat na 14. međunarodnom kongresu za estetiku na temu »Estetika kao filozofija«, Ljubljana, 1. do 5. rujna 1998., obj. u IRASM, 31, 2000., 2, str. 185–202; O glazbenom (neo)nacionalizmu još jednom: Stravinski kao glazbeni nacionalist. Bilješke uz čitanje Taruskinovog »životopisa« Stravinskievih djela od »Mavre«, u: ČAVLOVIĆ, I. (ur.), II. međunarodni simpozij »Muzika u društvu«, Sarajevo, 27–28.10. 2000

Zbornik radova, Sarajevo: Muzikološko društvo FBiH
Muzička akademija u Sarajevu, 2001., str. 44–56; Social and/or Educational Aspects of Pierre Schaeffer’s »musique concrète«. On the Utopian Fate of Music as a Project, referat na međunarodnom kolokviju »Zeichen, Musik, Gesellschaft«, Beč, 12. do 14. ožujka 1999.; obj. u European Journal for Semiotic Studies, 14, 2002., 1–2, str. 149– 163; Divota arhivske prašine (esej kao skica za studiju), obj.
u:
Glazba i baština. Zbornik u čast Lovri Županoviću (ur.
E.
Stipčević), Šibenik: Gradska knjižnica »Juraj Šižgorić«, 2002., str. 11–28; Pisanje povijesti kao pisanje pripovijesti: spas u književnosti u bijegu od znanosti?, Muzika (Sarajevo), 6, 2002., 2, str. 64–75; Musicology: Doubts about its Subject(s) and its Pedagogical Function(s). Some Deeply Personal Remarks, referat na simpoziju »Musicology as a National Discipline in the European and Global Integrational Processes« u povodu 40. godišnjice Odsjeka za muzikologiju na Filozofskome fakultetu u Ljubljani i

10. godišnjice osnutka Slovenskog muzikološkog društva, Ljubljana, 5. studenoga 2002, Muzikološki zbornik (Ljubljana), 39, 2003. , 1–2, str. 25–29 — Stručni radovi: Skladba i njena realizacija,Telegram, br. 428 od 12. srpnja 1968., str. 14–18; Relativizam vrijednosti i kritičarsko vrednovanje, Razlog, 1967., 52–53, str. 58–74; Glazbena kritika — kuda i kako?, Kritika, 1968., 3, str. 320–325; Suvremena glazba — ključ novog humanizma?, Kultura, 1969., 5–6, str. 94–106; Potrebitost jednog etabliranja. Što nam danas znače iskustva poljske avangarde?, Kolo, 1970., 9, str. 1086–1099; Hrvatska stara glazba (Motovunjanin, Bosanac, Cechini, Jelić, Lukačić), komentar uz diskografsko izdanje LSY–63024, Zagreb: Jugoton (Fonoars), 1972.; The Position of the »New Art« In the So–Called »Small Cultural Surroundings«. An Example: the New Music In Croatia After 1950, referat na simpoziju »The Arts Towards the Year of 2000«, Istanbul, 24. do 28. listopada 1977, obj. u: ÇUBUK, M. (ed.), The Arts Towards the Year of 2000, Istanbul: The State Academy of Fine Arts, 1977., nepag.; Boris Papandopulo: Muka gospodina našeg Isukrsta, oratorij za sole muški zbor i orkestar, komentar uz diskografsko izdanje LSY–69017/18 FA/Stereo, Zagreb: Jugoton, 1978.; Struktura — akcija — vrijeme — konstanta. Neke napomene uz Radičinu »Barocchianu«, referat na međunarodnom simpoziju »Skladateljske sinteze osamdesetih godina«, Muzički biennale Zagreb, 22. do 24. travnja 1985, obj. u: SEDAK, E. (ur.), Skladateljske sinteze osamdesetih godina, Zagreb: MBZ — MIC KDZ, 1986., str. 39–42; Nova glazba danas zna što je u njoj (bilo?) Novo — znamo li to mi?, Muzička kultura, 5, 1987., 1, str. 30; The Impact of John Cage On European Culture, prilog na okruglom stolu na istu temu u okviru simpozija »John Cage at Wesleyan«, Wesleyan University, Middletown, CT, 22. do 27. veljače 1988, neobj.; Music & Graphic. Organ Improvisations. Hommage à Cage, Haubenstock–Ramati, Ligeti, Matsushita, Vetter, komentar za CD s improvizacijama Z. Szathmarya, WERGO Schallplatten, Mainz, WER 60119–50, 1988.; Neka leti Ariel! Pismo Branimiru Sakaču, privatno. Zvuk, 1989., 1, str. 7–12; Les recherches musicologiques en Croatie, referat na simpoziju »La Recherche musicale en Europe«, Gif–sur–Yvette (Francuska), 11. do 13. svibnja 1992., obj. u zborniku simpozija, Paris: SACEM–UNESCO, 1993., str. 20–21; Paradoxien; oder: Warum habe ich mich entschieden, nicht mehr über John Cage zu schreiben, Musiktexte, 1992., 46–47, str. 119–120; Die kroatische Klaviermusik aus dem

18. und 19. Jahrhundert, komentar u programu koncerta Vladimira Krpana, Frankfurter Hof, Mainz, 13. siječnja 1993.; Z in »MBZ« is for Zagreb! Zagreb as the Centre of Contemporary Music, obj. u: VUKIĆ, F. (ur.), Modern Zagreb (katalog festivala »New Europe«, Kopenhagen, 1993.), Zagreb: Hrvatski institut za ples i pokret, 1993., str. 80–85; Die Ausbildung der Musikwissenschaftler in Za

greb, referat na simpoziju »Musikerziehung als kultureller Indikator in Wien und in mitteleuropäischen Zentren 1850–1930 und heute«, Beč, 19. do 21. listopada 1994., obj.

u:
Grenzloses Ősterreich. Workshops 1994., Wien: Bundesministerium für Wissenschaft, Forschung und Kunst, 1995., str. 83–84; Boulez, Pierre (1925.–). Granice Nove glazbe, u: VINCE, R. (ur.), Velikani naše epohe. Ličnosti i djela druge polovice XX. stoljeća, Zagreb: Hrvatski radio, 1994., str. 86–90; Cage, John (1912.–1992.). Glazbene igre bez namjere, u: VINCE, R. (ur.),Velikani naše epohe. Ličnosti i djela druge polovice XX. stoljeća, Zagreb: Hrvatski radio, 1994., str. 108–111; Muzikologija kao paraznanost? Dokazi o suvišnosti znanstvene refleksije o današnjoj glazbi, Vijenac, 3, 1995., 48, str. 24; Devčić, Natko; Foretić, Silvio; Jezovšek, Janko; u: VUJIĆ, A. (ur.), Hrvatski leksikon, I (A–K), Zagreb: Naklada Leksikon, 1996, str. 245, 356, 545; Muzički biennale Zagreb (MBZ); Sakač, Branimir; Suvremena umjetnost — glazba; Ulrich, Boris; u: VUJIĆ, A. (ur.), Hrvatski leksikon, II (L–Ž), Zagreb: Naklada Leksikon, 1997., str. 145–146, 396, 500–501, 605; Esej nakon rječnika. In memoriam: za Natka Devčića. Vijenac, 5, 1997., 97, str. 7; Natko Devčić — In memoriam,
u:
BEZIĆ, J. (ur.), Natko Devčić 1914.–1997. Spomenica posvećena preminulom akademiku Natku Devčiću, redovitom članu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (Spomenica preminulim akademicima, sv. 86), Zagreb: HAZU, 1999., str. 9–23; Glazba opterećena neprimjerenim joj zadacima? (Olivier Messiaen), u: KRPAN, E. (ur.), 20. Muzički biennale Zagreb, međunarodni festival suvremene glazbe (katalog), Zagreb: HDS — MBZ, 1999., str. 285–287; Neki problemi hrvatskog glazbenog nazivlja, Theoria, 1, 1999., 1, str. 11–14; Nakon sabranih sjećanja. Primožu Ramovšu u spomen, Muzikološki zbornik (Ljubljana), XXXV, 1999., str. 5–10; Etnophonia, komentar za CD »Ethnophonia. Ratko Vojtek & Cubismo percussion section«, Croatia Records, CD 5243496, 1999., nepag.; Stanko Horvat 1930–2000, komentar u programskoj brošuri za autorski koncert Stanka Horvata u povodu

70. rođendana skladatelja i njegova primanja u redovito članstvo HAZU, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti — Hrvatsko društvo skladatelja — Koncertna direkcija Zagreb, 11. ožujka 2000., nepag.; Tko je Esther Meynell?, pogovor hrvatskom izdanju »Malog ljetopisa Anne Magdalene Bach«, Zagreb: Hrvatsko društvo glazbenih teoretičara, 2000., str. 90–91; Primož Ramovš (1921–1999), Ljetopis Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za godinu 1999. (knj. 103), Zagreb: HAZU, 2000., str.

391–392; Historija — povijest — slušanje/izvođenje, Theoria, 2, 2000., 2, str. 11–13; Komentar za CD »Kaskade« Zagrebačkog kvarteta saksofona, Croatia Records, CD 5362173, 2000., nepag.; Ruben Radica 1931–2001, komentar u programskoj brošuri za autorski koncert Rubena Radice u povodu 70. rođendana skladatelja i njegova primanja u redovito članstvo HAZU, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti — Koncertna direkcija Zagreb — Hrvatsko društvo skladatelja, 5. lipnja 2001., nepag.; Komentar za CD Silvio Foretić: Valse macabre, Cantus, CD 988 984 957 92, 2001., str. 4–8, Komentar u programskoj brošuri za autorski koncert Anđelka Klobučara u povodu

70. rođendana skladatelja, HAZU– KDZ–HDS, 14. prosinca 2001., str. 6–8; Komentar za CD Zagrebački duo kontrabasista, Tutico Classic, 2001., nepag.; Glazba iz prava na snove (zabilješke uz »Sanjače« Mladena Tarbuka), Cantus, 114, 2002. (svibanj), str. 36–37; Zagrebačka saksofonistička škola, tekst u programskoj knjižici koncerta »25 godina saksofona na Muzičkoj akademiji«, Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog, 5. listopada 2002., nepag.; The Music Biennale Zagreb, tekst u brošuri uz CD– ROM »Exat 51 & New Tendencies. Avant–garde and International Events in Croatian Art in the 1950s and 1960s«, Zagreb: Muzej suvremene umjetnosti, 2002., str. 143– 144; Mnoga lica interpretacije, Cantus, 117/118, 2002. (prosinac), str. 63–64; »Obrazom uz obraz« Juana Trigosa: posljedice spajanja nespojivog«, Cantus, 120, 2003. (travanj), str. 25–26; Duhovnost kao izvor zaokružene fragmentarnosti. Zabilješke uz »Ordinarium missae«, latinsku misu za mješoviti zbor i deset instrumenata (1967–1995) Silvia Foretića, Cantus, 121, 2003. (lipanj), str. 36–38; Ciklična forma (u rubrici: Terminološke dileme), Theoria, 5, 2003., 5, str. 35–36; »Cantus«u Visu, Cantus, 122, 2003. (rujan), str. 17–19; Zagreb kao centar suvremene glazbe, u: VUKIĆ, F. (ur.), Modernost i grad, Zagreb: AGM — Zagreb Film Festival, 2003., str. 246–267; Komentar za CD s glazbom Mladena Tarbuka u seriji »Hrvatski suvremeni skladatelji«, Cantus, CD 988 984 9531 2, 2003., str. 4–20; Komentar za CD s glazbom Igora Kuljerića u seriji »Hrvatski suvremeni skladatelji«, Cantus, CD 988 984 9630 2, 2003., str. 3–10; Tradicija koja obvezuje budućnost. 40. međunarodna glazbena tribina u Puli, 5. do 8. studenoga 2003, Cantus, 124, 2003. (prosinac), str. 24–27; Avangarda kao nostalgija. Jugoslavenska glazbena avangarda od 1918. do 1991. s motrišta Mirjane Veselinović–Hofman, Cantus, 125, 2004. (veljača), str. 70–73; Komentar za CD s glazbom Stanka Horvata u seriji »Hrvatski suvremeni skladatelji«, Cantus, CD 989 052 0191 2, 2004., str. 4–13. — Prijevodi: Humpert, H.U., 40 Jahre elektronischer Musik. Anthologie (1948–1988) (40 godina elektrofonske glazbe. Antologija…), u: Humpert, H.U.

Radovanović, V., 40 godina elektrofonske glazbe, Zagreb: MBZ — MIC KDZ, 1989., str. 15–89, Adorno, Th. W., On the Problem of Musical Analysis (O problemu glazbene analize), Zvuk(Zagreb), 1989., 3, str. 29–40; Eggebrecht, H.H., Zur Methode der musikalischen Analyse (O metodi glazbene analize), Muzika (Sarajevo), 3, 1999., 4, str. 25–44, Barthes, R., Musica practica,Theo-ria, 4, 2002., 4, str. 21–22; Eggebrecht, H.H., Rezeption [der Kunst der Fuge] (Recepcija [Umijeća fuge]), Theoria, 5, 2003., 5, str. 28–31; Rosen, Ch., Arnold Schoenberg (Arnold Schönberg), Zagreb: Matica hrvatska, 2003. — Recenzije: Recenzije knjiga: Floros, Constantin, Musik als Botschaft, Wiesbaden: Breitkopf & Härtel, 1989, IRASM, 23, 1992., 1, str. 101–102;Music and Text: Critical Inquiries (ed. by S.P. Scher), Cambridge: Cambridge University Press, 1992., IRASM, 23, 1992., 1, str. 102–105; Nicholls, David, American Experimental Music, 1890– 1940, Cambridge: Cambridge University Press, 1990., IRASM, 23, 1992., 1, str. 105–106; Balaban, Mira — Ebcioglu, Kemal — Laske, Otto (eds.), Understanding Music with AI: Perspectives on Music Cognition, Cambridge, Mass. — Menlo Park — London: The AAAI Press — The MIT Press, 1992., IRASM, 24, 1993., 2, str. 184–185; Eggebrecht, H. H. (Hrsg.),Handwörterbuch der musikalischen Terminologie, Stuttgart: Franz Steiner Verlag, 22. Auslieferung, Sommer 1994.: MASSOW, A. v., Absolute Musik, MASSOW, A. v., Autonome Musik, SCHIMA, C., Estampie, MASSOW, A. v., Funktionale Musik, SCHMUSCH, R., Klangfarbenmelodie, BANDUR, M., Neoklassizismus, BEICHE, M., Polytonalität, IRASM, 26, 1995., 2, str. 260–262; Tarasti, Eero (ed.), Musical Signification. Essays in the Semiotic Theory and Analysis of Music (= Approaches to Semiotics, 121, ed. by Thomas A. Sebeok, Roland Posner and Alain Rey), Berlin — New York: Mouton de Gruyter, 1995., IRASM, 28, 1997., 1, str. 124–129; Buckland, Sidney — Chimènes, Myriam (eds.), Francis Poulenc. Music, Art and Literature, Aldershot — Brookfield USA — Singapore — Sydney: Ashgate Publishing Ltd., IRASM, 31, 2000., 1, str. 95–97; AM, 30, 1999., 1, str. 241–243; Berger, Karol, A Theory of Art, NY
Oxford: OUP, 2000., IRASM, 31, 2000., 2, str. 203– 206; Dale, Catherine, Schoenberg’s Chamber Symphonies: the Crystallization and Rediscovery of a Style, Aldershot

etc.: Ashgate, 2000, IRASM, 31, 2000., 2, str. 209–213; AM, 32, 2001., 1, str. 138–142; Emmerson, Simon (ed.), Music, Electronic Media and Culture, Aldershot — Burlington, Vt: Ashgate Publishing Company, 2000., AM, 32, 2001., str. 147–152; IRASM, 33, 2002., 2, str. 207–212; Beyer, Anders, The Voice of Music. Conversations with Composers of Our Time, Aldershot — Burlington, Vt: Ashgate Publishing Company, 2000., AM, 32, 2001., 1, str. 145–147; IRASM, 33, 2002., 2, str. 201–203; Zon, Bennett, Music and Metaphor in Nineteenth–Century British Musicology, Aldershot etc: Ashgate, 2000., AM, 32, 2001., 2, str. 281–285; IRASM, 33, 2002., 2, str. 197–201; Etter, Brian K., From Classicism to Modernism. Western Musical Culture and the Metaphysics of Order, Aldershot etc: Ashgate, 2001., AM, 32, 2001., 2, str. 285–288; IRASM, 33, 2002., 1, str. 116–120, Riethmüller, Albrecht (Hrsg.), Handwörterbuch der musikalischen Terminologie, Stuttgart: Franz Steiner Verlag,dreissigste Auslieferung, Sommer 2000: Misch, Imke, Minimal music; Bandur, Markus, Musica poetica; Hentschel, Frank, Sonus, Beiche, Michael,Trias, Dreiklang, IRASM, 33, 2002., 1, str. 113– 116; Misch, Imke — Bandur, Markus (Hrsg.), Karlheinz Stockhausen bei den Internationalen Ferienkurse in Darmstadt 1951–1996, Dissonanz, « 80 (April 2003.), str. 44–45; IRASM, 34, 2003., 1, str. 93–95; Barbo, Matjaž, Pro musica viva. Prispevek k slovenski moderni po II. svetovnoj vojni, Ljubljana: Znanstveni inštitut Filozofske fakultete, 2001., AM, 33, 2002., 2, str. 261–262; Nicholls, David (ed.), The Cambridge Companion to John Cage, Cambridge: Cambridge University Press, 2000., IRASM, 34, 2003., 1, str. 71–79; Nauck, Gisela, Dieter Schnebel. Lesegänge durch Leben und Werk, Mainz: Schott, 2001. IRASM, 34, 2003. 1, str. 88–93. — U čemu se sve modeliraju povijest i kultura? (rec. zbornika »Modellierung von Geschichte und Kultur/Modelling History and Culture«, ur. J. Bernard, P. Grzybek, G. Withalm, Beč: ÖGS, 2000.), Vijenac, 8, 164

(15. lipnja 2000.), str. 14 — Izdavačke recenzije: članak Mirjane Paladin »Ciklus emisija Hrvatskog radija:ZA VAŠU NAJBOLJU STEREO DISKOTEKU — uspio primjer medijske selektivne pozornosti, recepcije i retencije« — za časopis »Medijska istraživanja«, 1996.; knjiga: Svanibor Pettan (ur.): Music, Politics, and War: Views from Croatia, Zagreb: Zavod za etnologiju i istraživanje folklora, 1998.; udžbenik za glazbenu umjetnost u IV. razredu gimnazije Nataše Perak–Lovričević, Ljiljane Ščedrov i Ružice Ambruš–Kiš pod naslovom »Glazbeni susreti 4. vrste«, Zagreb: Profil, 1999.; članak Michaela Webera: »The ‘Nockalm Quintett’ as a Representative of Folkloristic Music in Austria« za časopis »Narodna umjetnost«, 1999. — Recenzije CD–ova: Béla Bartók: 1. i 2. sonata za violinu i klavir (Sz 75 i 76); Kontrasti (Sz 111); György Pauk, violina, Jenő Jandó, klavir, Kálmán Berkes, klarinet; NAXOS 8.550749, DDD, 1994, trajanje: 75’04«,WAM, I, 1999., 1, str. 48; Maurice Ravel: Daphnis i Chloé (integralna verzija); Bostonski simfonijski orkestar i New England Conservatory and Alumni Chorus (zborovođa: Robert Shaw), dirigent: Charles Munch; RCA Victor (Living Stereo)/BMG 09026 61846 2, ADD, 1993. (reedicija iz 1955), trajanje: 54’27«, WAM, I, 1999., 1, str. 57; Mauricio Kagel: Music for Renaissance Instruments (Collegium instrumentale, dirigent: Mauricio Kagel) 1898 (ad hoc ansambl od 11 solista, dirigenti: Silvio Foretić i Mauricio Kagel), DGG 459 570–2 (1998. godina), WAM, I, 1999., 1, str. 51–53; Karol Szymanowski: Stabat Mater, op. 53; Veni Creator, op. 57; Litanija Djevici Mariji, op. 59; Demeter, op. 37b; Penthesilea. op. 18; razni vokalni solisti, Poljski državni filharmonijski zbor i orkestar (Katowice), dirigent: Karol Struja; NAXOS 8.553687, DDD, 1996., trajanje: 62’22, WAM, I, 1999., 1, str. 57–58; John Cage: Music for Eight, Five, Aria, String Quartet in Four Parts, Salome Kammer, ansambl Avantgarde, Lajpciški gudački kvartet, Enogard, MDG Scene 613 0784, WAM, II, 2000., 5, str. 61; Postmoderni jazz kao dezideologizirana revolucija. CD »Avanti! Giovanni Mirabassi, Piano solo«, Sketch Studio (SKE 333015), Pariz, 2001, Vijenac, IX, 185 (5. travnja 2001.), str. 30. Recenzija CD–ROMa: Schlüter, Bettina, ‘Hugo Distler’. Musikwissenschaftliche Untersuchungen in systemtheoretischer Perspektivierung (= Monolithographien I, CD–ROM), Stuttgart: Franz Steiner Verlag, 2000., AM, 32, 2001., 1, str. 142–145; IRASM, 33, 2002., 2, str. 203–207. — Suradnički rad: Hrvatski leksikon, New Grove’s Dictionary of Music and Musicians (Ldn, Vel. Britanija), Musik in Geschichte und Gegenwart (Kassel, Njemačka), Hrvatska enciklopedija — Urednički rad: član uredništva časopisa Zvuk (1989.–90.); član uredništva časopisa International Review of Aesthetics and Sociology of Music (od 1992.); član uredništva časopisa Arti musices (1992.–96.); član uredničkog savjeta časopisa Musik-Texte. Zeitschrift fuer Neue Musik u Kölnu (od 1993.).

Kontakt

Tel: +385 1 4872 370
Fax: +385 1 4872 372
Berislavićeva 9, Zagreb
e-mail: info@hds.hr

Povratak na vrh