muzikolog (Zagreb, 13. svibnja 1956.)
Na Muzičkoj akademiji u Zagrebu završio studij muzikologije (1980.) i stekao stupanj magistra s radnjom Društveni i politički aspekti muzičke kulture u Zagrebu (1860.–1883.) (1983.). Doktorat iz muzikologije je postigao 1997. na City University of New York (CUNY), The Graduate Center, s disertacijom Music in Medieval and Renaissance Astrological Imagery. U Zagrebu je bio stručni suradnik Muzikološkog zavoda Muzičke akademije (1980.), asistent u Zavodu za muzikološka istraživanja JAZU (1980.–81.; 1984.–87.) i urednik u Muzičkom informativnom centru (MIC) Koncertne direkcije Zagreb (1983.). Od dolaska u New York City 1987. go-dine je urednik u Répertoire International de Littérature Musicale (od 1996. izvršni urednik). Od 1989. je direktor u Research Center for Music Iconography, CUNY. Bio je vršilac dužnosti tajnika Repertoire International d’Iconographie Musicale (RIdIM) (1994.–2004.), član njegovoga Commission Mixte International (2004.– 2009.), a sada je član upravnog odbora (od 2009.). Od 2010. je predsjednik studijske grupe za ikonografiju izvedbenih umjetnosti ICTM. Od 2001. je profesor na doktorskim studijima pri City University of New York, The Graduate Center. Godine 1998. je osnovao časopis Music in Art koji se bavi pitanjima muzičke ikonografije i odnosima između glazbe i vizualnih umjetnosti. Postavio je nekoliko izložbi sa temama iz povijesti glazbe, organizirao više muzikoloških simpozija u Sjedinjenim Državama, Kini i Italiji, uredio više knjiga, član je uredničkog odbora drugog izdanja enciklopedije Die Musik in Geschichte und Gegenwart odgovoran za jedinice o zemljama slavenskog juga, te savjetodavnog odbora enciklopedije Grove Music Online.
Nagrade: Odličje Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića (2002.); Vincent H. Duckles Award američkog Music Library Association za najbolju referentnu knjigu godine na području glazbe, za knjigu Speaking of Music: Music Conferences, 1835–1966 (ur. zajedno s Barryjem S. Brookom i Jamesom R. Cowderyjem) (2006.); Nagrada Josip Andreis Hrvatskog muzikološkog društva za knjigu Hrvatska glazbena historiografija u 19. stoljeću (zajedno sa Sanjom Majer– Bobetko i Goranom Doliner, 2009.).
RADOVI. Knjige: Katalog muzikalija u Historijskom arhivu i Muzeju grada Dubrovnika, Zagreb 1988.; Glazba osjenjena politikom: Studije o hrvatskoj glazbi između
17. i 19. stoljeća, Zagreb 2002.; Hrvatska glazbena historiografija u 19. stoljeću (zajedno s Sanjom Majer–Bobetko i Goranom Doliner) — Studije i članci (izbor): Ivan Zajc u ogledalu svoje korespondencije, Arti musices 10/1, 1979.; Семејството Жефаровиĸ и неговата културна дејност во Виена, Гласник, Институт за национална историја 24/3, 1980.; Odraz društveno–političke situacije u Bosni i Hercegovini na hrvatsku glazbu šezdesetih i sedamdesetih godina 19. stoljeća, Zvuk 4, 1980.; Đuro Arnold (1781. –1848.) u krugu svojih slavonsko–vojvođanskih suvremenika, Arti musices 12/1–2, 1981.; Тереза Марија и Дениел фон Жефарович: Композитори од македонско потекло на крајот од класиката, Македонска музика 3, 1981.; Djelatnost Ivana Zajca u okvirima Hrvatskog zemaljskog glazbenog zavoda, Zbornik radova o Ivanu Zajcu, Zagreb 1982.; Haydniana u glazbenim zbirkama sjeverne Hrvatske, Arti musices 13/2, 1982.; Niektoré rané prepisy Haydnových skladbieb v hudobných zbierkach Zahrebu, Joseph Haydn a hudba jeho doby, Bratislava, 1982.; The Economic Position of Zagreb Musicians in the Sixties and Seventies of the Nineteenth Century, International Review of the Aesthetics and Sociology of Music 15/2, 1984.; Popis skladbi Franje Ksavera Kuhača, Tragom glazbene baštine: Franjo Ksaver Kuhač (1834–1911), Zagreb, 1984.; Einige musikalische Ereignisse in Zagreb des sechziger und siebziger Jahre des 19. Jahrhunderts in ihrer Abhändigkeit von den politischen Verhaltnissen,
International Review of the Aesthetics and Sociology of Music 18/1, 1987.; Glazbena kultura Zadra u prvoj polovici 19. stoljeća, Zadarska revija 35/4–5, 1987.; Restauracija orgulja G. B. Piaggija iz godine 1740. u župnoj crkvi u Završju, Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske 13, 1987.; Prilog biografiji Nikole Strmića, Rad JAZU 409, 1988.; Bilješke o glazbenicima na zagrebačkom Griču u 18. stoljeću, Glazbeni barok u Hrvatskoj, Osor, 1989.; Elementi za životopis Josipa Mihovila Stratica, Radovi Zavoda JAZU u Zadru 32, 1990.; The Nineteenth–Century Croatian Rousing Songs: From Composers’ Desks to the Oral Tradition and Back, Musikethnologische Sammelbände 12, Tutzing 1991.; Friedrich Wieck’s Musikalische Bauernspruche: Some New Aphorisms,Studia musicologica Academiae Scientiarum Hungaricae 30/1–4, 1991.; Music in Zagreb between Croatian, Hungarian and Austrian Politics (1860– 1883), History of European Ideas 16/4–6, 1993.; Horns in a Bag, or Disparity of Parallel Musical Histories Among South Slavs, The Consortium on Revolutionary Europe, 1750.–1850: Proceedings, 1992, Tallahassee 1993.; The Origins of Modern Croatian Music, 1770–1830, Journal of the Croatian Studies 34–35, 1993–94.; Franz von Suppé und Dalmatien, Studien zur Musikwissenschaft 43, 1994.; Political Implications of the Croatian Opera in the Nineteenth–Century, Music Cultures in Contact: Convergences and Collisions, Basel 1994.; Due musicisti nella Pannonia del primo Ottocento: Đuro Arnold e Petrus Jakob Haibel, Danubio: Una civilta musicale. IV: Croazia, Serbia, Bulgaria, Romania, Monfalcone 1994.; Salonsko Kolo: Dance of Nineteenth–Century Croatian Ballrooms, Dance research: The journal of the Society of Dance Research 12/2, 1994.; Music Autographs in the Nikola Udina Algarotti Collection in Zagreb (ca. 1740–ca. 1838), Current Musicology 58, 1995.; Anonymus vs. Onymous, or When will Croatian Musicology Remember an Unknown Composer, The International Journal of Musicology 6, 1997.; Shadow of Politics on the North Croatian Music of the Nineteenth Century, Music, Politics, and War: Views from Croatia, Zagreb 1998.; Leopold Alexander Zellner and the Reports on Croatian Music in his Blätter für Theater, Musik und Bildende Kunst (1855–1873), Zagreb and Croatian Lands as a Bridge Between Central European and Mediterranean Musical Cultures, Zagreb 1998.; The Harp, the Scimitar and Perseus: Iconographic Confusion as Evidence for the Early Terminology of the Harp, Medieval Music in Slovenia and its European Connections, Ljubljana 1998.; A Bibliography of Writings on Music and Music Research in Croatia Published in Languages Other Than Croatian, The World of Music 40, 1998.; The Understanding and Misunderstanding the Terminology and Iconography of Instruments in Fendulus’s Abridgment of Introductorium maius in astronomiam, Music in Art 23/1–2, 1998.; What Could Giorgio Schiavone’s Madonnas Tell Us About Instruments Played in 15th–Century Dalmatia?, Music, Folklore, and Culture: Essays in Honour of Jerko Bezić, Zagreb 1999.; Variations on the Theme of the Planets’Children, or, Medieval Musical Life According to the Housebook’s Astrological Imagery, Art and Music in the Early Modern Period, Aldershot 2003.; What Marsyas May Have Meant to the Cinquecento Venetians, or Andrea Schiavone’s Symbolism of Musical Instruments, Music in Art 26/1–2, 2001.; Ivan Padovec: Catalogo delle opere, GuitArt 7/27, 2002.; Zašto je Ivan (Iwan) Hermann Fröbe napustio Zagreb? Glazba i baština: Svečani zbornik za Lovra Županovića, Šibenik 2002.; An Inventory of Croatian Music Periodicals, Fontes artis musicae 49/1–2, 2002.; jedinice o glazbi u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Makedoniji, Srbiji i Crnoj Gori te Sloveniji, The Harvard Dictionary of Music, Cambridge, Mass., 2003.; György (Đuro) Arnold (1781–1848), the Musician with Two Homelands,
Studia musicologica Academiae Scientiarum Hungaricae
44/1–2, 2003.; Crossovers in Paduan Narratives: Music and Visual Art Between Antiquity and the Renaissance, Giotto’s Harmony: Music and Art in Padua at the Crossroads of the Renaissance, Firenze 2004.; 玛西阿对于十六世纪的威尼斯人的意义,或谈安德列亚沃内赋予乐器的象征内涵 [Što je Marsija mogao značiti Venecijancima 16. stoljeća, ili simbolizam glazbenih instrumenata kod Andrije Medulića]. 艺术中的音乐 [Glazba u umjetnosti], Wuhan 2006.; »Preludium vitae aeternae«: Early Concepts of Pictorial Music History, Musica e storia 16/1, 2008.; Popis skladbi Ivana Padovca, Ivan Padovec (1800–1873) i njegovo doba, Zagreb 2006; Andreisove nacionalne odrednice pri kreiranju imaginarnog muzeja hrvatske glazbe, Arti musices 40/1–2, 2009.; Franjo Ksaver Kuhač and the Beginnings of Music Scholarship in Croatia, Music’s Intellectual History, New York 2009.; Re/defining the Imaginary Museum of National Music: The Case of Croatia, Musicologica austriaca 28, 2009.; Portrait as a Biographical Highlight, (Auto)biography as a Musicological Discourse, Beograd 2010.; 18世纪弗兰切斯科 •比安基尼的 «三面里拉琴 «的音乐史研究 [Trostruka lira Francesca Bianchinija u glazbenoj historiografiji 18. stoljeća], 中国音乐学 [Muzikologija u Kini], 105, 2011.; Francesco Bianchini’s triplex lyra in Eighteenth–Century Music Historiography, Musik—Raum—Akkord—Build: Festschrift zum 65. Geburtstag von Dorothea Baumann, Bern 2012.; The Wunderkammer in the Night Sky, Wunderkammer, Berlin & New York 2012.; Vesuvuan Organology in Charles Burney’s General History of Music, Klänge der Vergengenheit: Die Interpretation von musikarchäologischen Artefakten im Kontekst, Berlin 2012.; 原件与复制品 :音乐史研究中视觉资料的可行性和方法论 [Original i njegova reprodukcija: Metodološka pitanja u vezi pouzdanosti ikonografskih izvora u istraživanju glazbene povijesti],中国音乐学 [Muzikologija u Kini], 111, 2013.; Glazbeni repertoar u kantualima Konrada Potočnika sastavljenima za sjevernohrvatsku franjevačku Provinciju Svetog Ladislava Kralja, Nova nepoznata glazba: Svečani
zbornik za Nikšu Gliga, Zagreb, 2012.; Representations of Dance on Late–Medieval Bosnian Gravestones, Music & Ritual: Bridging Material & Living Cultures, Berlin 2013; oko 80 jedinica u enciklopediji Die Musik in Geschichte und Gegenwart, Kassel, 1996.–2005. — Članci, recenzije, prikazi. — Urednički rad: Music in Art: International Journal for Music Iconography (od 1998.);Glazba, riječi i slike: Svečani zbornik za Koraljku Kos, Zagreb 1999 (zajedno s Vjerom Katalinić); Music in the 1990s in the Context of Social and Political Change in the Countries of the Former Yugoslavia, in Muzika, Sarajevo 2001; Speaking of Music: Music conferences, 1835–1966, New York 2004 (zajedno s Barry S. Brookom i James R. Cowderyjem); Liber amicorum: Festschriften for Music Scholars and Nonmusicians, 1840–1966, New York 2009 (zajedno s James R. Cowderyjem); Music’s Intellectual History, New York 2009 (zajedno s Barbarom Dobbs Mackenzie).
Tel: +385 1 4872 370
Berislavićeva 9, Zagreb
e-mail: info@hds.hr