Bezić, Jerko

Pregledaj djela autora

etnomuzikolog

(Kranj, Slovenija, 10. lipnja 1929. — Zagreb, 9. siječnja 2010.)

U Zagrebu kao đak klasične gimnazije završava pripravnu glazbenu školu i dva razreda srednje glazbene škole (glavni predmet klavir). Godine 1948. maturira u Zadru. U jesen iste godine upisuje se u Ljubljani na Pravni fakultet, a na Srednjoj glazbenoj školi pri Akademiji za glazbu nastavlja studij klavira. Godine 1950. napušta studij prava i posvećuje se samo glazbi. Nakon završene Srednje glazbene škole upisuje se ujesen 1951. na Muzikološki odjel Akademije za glazbu u Ljubljani gdje diplomira 1956. godine. Za vrijeme studija radi kao honorarni stručni učitelj na muzičkim školama u Ljubljani.

Po odsluženju vojnog roka od 15.9.1957. radi kao volonter, a od 1958. do 1964. kao asistent u Institutu Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru, u Odsjeku za etnografiju i muzički folklor. U to je vrijeme i nastavnik na Muzičkoj školi u Zadru u dopunskom radnom odnosu. Od 1964. asistent je u Odsjeku za folklornu glazbu u tadašnjem Institutu za narodnu umjetnost (danas Institut za etnologiju i folkloristiku), gdje radi do umirovljenja 1999. Nakon što je 1970. na Univerzi u Ljubljani promoviran u doktora muzikoloških znanosti, izabran je 1970. za znanstvenog suradnika Instituta. U višeg znanstvenog suradnika promaknut je 1977., a u znanstvenog savjetnika 1979. Etnomuzikologiju sa seminarom predavao je na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu od šk. god. 1966./67., od 1977. u zvanju izvanrednog profesora, od 1984. do uključivo 1992./93. u zvanju redovitog profesora u dopunskom radnom odnosu. Na istoj ustanovi vodio je postdiplomski studij iz etnomuzikologije od 1978. do 1993. Osnove narodne glazbe južnih Slavena predavao je na katedri za etnologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, od 1986./87. do uključivo 1992./93. (također u dopunskom radnom odnosu). Školske godine 1974./75. vodio je postdiplomski studij iz etnomuzikologije na Duquesne University u Pittsburghu, Pa. USA. Bio je predsjednik Društva folklorista Hrvatske 1968.–72. i 1982.–83., predsjednik Jugoslavenskog nacionalnog komiteta Međunarodnog savjeta za tradicijsku glazbu (ICTM), od 1965. član studijskih grupa te međunarodne etnomuzikološke organizacije. Od 1980. član je suradnik, od 1988. izvanredni, a od 1991. redovni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te je u tom svojstvu 1997. izabran za tajnika Akademijina Razreda za glazbenu umjetnost i muzikologiju (do 31. 12. 2003.).

RADOVI (izbor). Knjige: Razvoj glagoljaškog pjevanja na zadarskom području. Zadar: JAZU, 1973.; (sa Milovanom Gavazzijem, Mirjanom Jakelić i Petrom Mihanovićem) Tradicijska narodna glazbala Jugoslavije / Tradicijska ljudska glasbila Jugoslavije / Tradicionalni narodni muzički instrumenti na Jugoslavija / Les instruments de musique populaires traditionnels en Yugoslavie / Traditional Folk Musical Instruments of Yugoslavia / Die Volksmusikinstrumente Jugoslawiens, Zagreb, 1975.; (sa Walterom W. Kolarom) A Survey of Folk Musical Instruments in Yugoslavia. Idiophones, Pittsburgh: Duquesne University Tamburitzans Institute of Folk Arts, 1975.; (sa Walterom W. Kolarom) A Survey of Folk Musical Instruments in Yugoslavia. Membranophones. Duquesne University Pittsburgh: Tamburitzans Institute of Folk Arts, 1979. — Znanstveni radovi u zbornicima i časopisima: Neki oblici starinskog otegnutog dvoglasnog pjevanja na sjeverozapadnim zadarskim otocima, Rad Kongresa folklorista Jugoslavije VI, Bled 1959., Ljubljana 1960.; Nosioci zadarskog muzičkog života u odnosu na narodni preporod u Dalmaciji, Radovi Instituta JAZU u Zadru, sv. 8, Zadar 1961.; Muzički folklor Sinjske krajine, Narodna umjetnost, 5–6, Zagreb 1967.–68.; (u koautorstvu s Koraljkom Kos) Prilog problemtici folklornog i nacionalnog u opusu Vatroslava Lisinskog, Arti musices, 2, Zagreb 1971.; Raznolik glazbeni svijet šire okolice Donje Stubice, Narodna umjetnost, 10, Zagreb 1973.; Akulturacija kao mogućnost daljeg življenja folklorne glazbe, Zvuk, sv. 2, Sarajevo, 1974.; The Tonal Framework of Folk music in Yugoslavia, The Folk Arts of Yugoslavia, Duquesne University Tamburitzans Institute of Folk Arts, Pittsburgh 1976.; Dalmatinska folklorna gradska pjesma kao predmet etnomuzikološkog istraživanja, Narodna umjetnost, 14, Zagreb 1977.; Spontani i organizirani glazbeni život na selu u Hrvatskoj, Zbornik radova u povodu 75. godišnjice rođenja Pavla Markovca, JAZU, Zagreb 1979.; Yugoslavia, Folk Music, Croatia, u: The New Grove Dictionary of Music and Musicians, vol. 20, Macmillan Publishers Limited, London 1980.; Folklorna glazba otoka Zlarina, Narodna umjetnost, 18, Zagreb 1981.; Žena — nositeljica folklorne glazbe u Međimurju,Žena u seoskoj kulturi Panonije, Hrvatsko etnološko društvo, Zagreb, 1982.; Hatzeov odnos prema folklornoj glazbi u operi Adel i Mara, u: Josip Hatze: hrvatski skladatelj, MIC/KDZ, Zagreb 1982.; Istraživanje glazbene tradicije etničkih grupa kao kamen kušnje međunarodne etnomuzikološke suradnje, u: Glazbeno stvaralaštvo narodnosti (narodnih manjina) i etničkih grupa, Zbornik radova sa znanstvenog skupa u povodu europske godine glazbe 1985., Zavod za istraživanje folklora, Zagreb 1986.; Contemporary Trends in the Folk Music of Yugoslavia,

u: Contributions to the Study of Contemporary Folkore in Croatia, Zavod za istraživanje folklora, Zagreb 1988.; New manners in relations between traditional music and tourism in Croatia, Yugoslavia, u: Schladminger Gespräche zum Thema Musik und Tourismus, Verlegt bei H. Schneider, Tutzing 1991.; Folklorna glazba (Gradišćanskih Hrvata), u: Povijest i kultura Gradišćanskih Hrvata, Globus, Zagreb 1995.; Biografija Zvonka Lovrenčevića, u: Zvonko Lovrenčević: Folklorna glazba Bilogore, Knj. 1. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku, 13–15, 1995.; Folklorna glazba [gradiščanskih Hrvata], u: Povijest i kultura gradiščanskih Hrvata (I. Kampuš ur.), Zagreb, Globus, 361–402, 1995.; Hrvatske (pučke) božićne pjesme, u: Dunja Rihtman–Auguštin: Knjiga o Božiću, Božić i božićni običaji u hrvatskoj narodnoj kulturi, Zagreb, Golden Marketing, 161–173, 1995.; Melografski i glazbenofolkloristički rad Antuna Dobronića, u: Antun Dobronić, Zbornik radova povodom 40. obljetnice smrti (P. Palaversić ur.), Jelsa, Matica hrvatska, 35–47, 1995.; Some Comments of the First Volume of the Collection The Folk Music from Bilogora by Zvonko Lovrenčević, u: Zvonko Lovrenčević: Folklorna glazba Bilogore. Knj. 1, Zagreb, Institut za etnologiju i folkloristiku, 1995.; Uz prvu knjigu zbirke Zvonka Lovrenčevića, Folklorna glazba Bilogore, u: Zvonko Lovrenčević: Folklorna glazba Bilogore, Knj. 1, Zagreb, Institut za etnologiju i folkloristiku, 1995.; Approaches to the people’s music–life in Dalmatia (Croatia) in the past and present, Narodna umjetnost, Zagreb, 33/1: 75–88, 1996.; Folklorna glazba otoka Hvara, u: Otok Hvar. Miro A. Mihovilović i suradnici, Zagreb: Matica hrvatska, 351–361. 1996.; Kroatien,

II. Volksmusik, u: Die Musik in Geschichte und Gegenwart. Allgemeine Enzyklopädie der Musik. 5: Kas– Mein, Zweite neubearbeitete Ausgabe, Kassel [etc.]: Bärenreiter, stupci 784–791, 1996.; Music–making of Croats outside their mother country, u: Echo der Vielfalt = Echoes of Diversity, Traditionelle Musik von Minderheiten/ethnischen Gruppen = Traditional Music of Ethnic Groups/Minorities, Wien, Böhlau Verlag, 189–202, 1996.; Rezultati istraživanja glagoljaškoga pjevanja na otoku Krku u vrijeme djelovanja Staroslavenske akademije (1902.–1927.), Slovo — Prilozi, 44–46: Staroslavenska akademija i njezino značenje, Zagreb, Staroslavenski institut, 338–346, 1996.; Approaches to the people’s music–life in Dalmatia (Croatia) in the past and present,Musica e storia, Venezia, 5: 271–283, 1997.; Croatian (Traditional) Christmas Songs, u: Dunja Rihtman–Auguštin: Christmas in Croatia, Zagreb: Golden Marketing, 215–228, 1997.; Glagoljaško pjevanje, u: Hrvatska i Euro-pa, Kultura, znanost i umjetnost, 1: Srednji vijek (VII–

XII. stoljeće), Rano doba hrvatske kulture, I. Supičić ur. Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, AGM, 569–576, 1997.; Liturgijska glagoljaška pjesma ‘Ideš li, milostivniče’ iz Novog Vinodolskog, Bašćinski glasi, Omiš, 6: 51–59, 1997.; & Christian Hannick: Messe, III. Glagolitische Messe, u: Die Musik in Geschichte und Gegenwart, Allgemeine Enzyklopädie der Musik, 6: Meis–Mus, Zweite neubearbeitete Ausgabe, Kassel [etc.]: Bärenreiter, stupci 181–183, 1997.; Tradicijski napjevi hrvatskih korizmenih i uskrsnih pjesama, u: Jasna Čapo Žmegač: Hrvatski uskrsni običaji, Korizmeno uskrsni običaji hrvatskog puka u prvoj polovici XX. stoljeća, Svakidašnjica, pučka pobožnost, zajednica, Zagreb: Golden Marketing, 211–243, 1997.; Croatian Traditional Ecclesiastical and non–Ecclesiastical Religious Songs Sung During Onerous Times, u: Music, Politics, and War, Views from Croatia. S. Pettan ur. Zagreb: Institute of Ethnology and Folklore Research, 91–107, 1998.; Einige Bemerkungen zu den Printmedien–Veröffentlichungen über die musikalische Volkskultur, u: Die Printmedien und ihr Verhältnis zur musikalischen Volkskultur, H. Härtel ur. Graz [et. al.]: Steierisches Volksliedwerk, 31– 34, 1998.; Ethnomusicology and Ethnochoreology at the Institute from the Late Forties to the Eighties, Narodna umjetnost, Zagreb, 35/1: 23–51, 1998.; Etnomuzikološka i etnokoreološka djelatnost Instituta od kasnih četrdesetih do kasnih osamdesetih godina, Narodna umjetnost, Zagreb, 35/2: 21–48, 1998.; Merkmale von mittel– und südeuropäischen Musik in der Volksmusik Nordwestkroatiens, u: Zagreb i glazba, 1094–1994. Zagreb i hrvatske zemlje kao most između srednjoeuropskih i mediteranskih glazbenih kultura = Zagreb and music, 1094–1994. Zagreb and Croatian Lands as a Bridge Between Central–European and Mediterranean Musical Cultures, S. Tuksar ur., Zagreb Hrvatsko muzikološko društvo, 531– 542, 1998.; Uz drugi svezak Spomenika glagoljaškog pjevanja, u: Spomenici glagoljaškog pjevanja. Sv. 2: Glagoljaško pjevanje u Novom Vinodolskom, pripremila Gorana Doliner, Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 5–6, 1998.; Die musikethnologische Tätigkeit Milovan Gavazzis, Studia ethnologica Croatica, Zagreb, 7/8, 1995/1996: 53–68, 1999.; The Dalmatian Islands — a Geographically Recognised Mediterranean Region — Showing Obvious Differences in the Musical Expression of Their Inhabitans, Narodna umjetnost, Zagreb, 36/1: 157–172, 1999.; Glagolitic Chant, u: Croatia and Europe,

1: Croatia in the Early Middle Ages, a Cultural Survey, I. Supičić ur. London i Zagreb: Philip Wilson Publishers

— Croatian Academy of Sciences and Arts — AGM, 1999., 569–576; Nejednake jedinice mjere u napjevima čvrstog ritma i osjetom prihvatljivi ritamski dijelovi napjeva u slobodnom ritmu u Hrvatskoj, u: Glazba, riječi i slike, Svečani zbornik za Koraljku Kos = Music, Words, and Images, Essays in Honour of Koraljka Kos, V. Katalinić, Z. Blažeković ur. Zagreb: Hrvatsko muzikološko društvo, 65–76, 1999.; Research into music–making of the Burgenland Croats through generations, u : Glasba in manjšine : zbornik referatov 1. mednarodnega posvetovanja študijske skupine Mednarodnega sveta za tradicijsko glasbo (ICTM) Glasba in manjšine, Ljubljana, Slovenija,

25. — 30. junij 2000 = Music and minorities : proceedings of the 1st International Meeting of the International Council for Traditional Music (ICTM), Study Group Music and Minorities, Ljubljana, Slovenija, June 25 — 30 2000, uredili, edited by Svanibor Pettan, Adelaida Reyes, Maša Komavec, Založba ZRC, ZRC SAZU, Ljubljana, str. 131–137, 2001.; Introduction to the third volume of the great collection of songs from Međimurje, compiled by academician Vinko Žganec, u: Vinko Žganec: Hrvatske pučke popijevke iz Međimurja, knj. 3, za tisak priredili Jerko Bezić, Irena Miholić i Mojca Piškor, Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, str. 7–8, 2002.; Komentari uz pojedine popijevke, u: Vinko Žganec: Hrvatske pučke popijevke iz Međimurja, knj. 3, za tisak priredili Jerko Bezić, Irena Miholić i Mojca Piškor, Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, str. 332–341, 2002.; Očitovanje vjere jednostavnim napjevima glagoljaškog pjevanja, u:Religijske teme u glazbi: Zbornik radova međunarodnog simpozija održanog u Zagrebu 15. prosinca 2001., uredio Marijan Steiner Zagreb: Filozofsko–teološki institut Družbe Isusove u Zagrebu, str. 35.–48. (Biblioteka Religijski niz, knj. 5), 2003.; Parti dell’ Ordinarium Missae nel canto glagolitico come esempi della polifonia semplici nella Dalmazia settentrionale, u: Polifonie semplice, Atti del convegno internazionale di studi Arezzo, 28–30 dicembre 2001, premessa di Giulio Cattin, a cura di Francesco Facchin, Fondazione Guido d’Arezzo — Centro Studi Guidoniani, 2003, str. 143–156. (Quaderni di Polifonie, 1), 2003. — Recenzije, prikazi, članci. Uredio niz izdanja iz područja struke.

Kontakt

Tel: +385 1 4872 370
Fax: +385 1 4872 372
Berislavićeva 9, Zagreb
e-mail: info@hds.hr

Povratak na vrh