Radna tijela
Kao strukovnom udrugom, upravljanje Hrvatskim društvom skladatelja određeno je Zakonom o udrugama i samim Statutom HDSa, koji počiva na mnogim praktičnim specifikama koje proizlaze iz tradicije duge više od šest desetljeća. Pojedini aspekti funkcioniranja udruge regulirani su posebnim internim pravilnicima (npr. Pravilnik o ostvarivanju autorskih prava i raspodjeli autorskih naknada, Pravilnik za prijam u redovno članstvo, Pravilnik o radu, Pravilnik o godišnjim nagradama itd.)
Najviša instanca upravljanja Društvom je Skupština, na kojoj svaki redovni član sudjeluje s jednim glasom. Od 2008. godine u radu Skupštine sudjeluje i ograničen broj pridruženih članova. Redovne Skupštine održavaju se jednom godišnje (obično u lipnju), a po potrebi se mogu sazvati i izvanredne Skupštine. Skupština donosi strateške odluke koje određuju dugoročnu politiku Društva: usvaja izvješća Predsjedništva i Nadzornog odbora, donosi promjene Statuta, no isto tako svaki član može svoje prijedloge iznijeti na Skupštini na kojoj je da ih usvoji ili odbije. Svake četiri godine Skupština je izborna i tada prisutni članovi biraju Predsjedništvo i Nadzorni odbor na četverogodišnji mandat. 2008. godine je izborna.
Deseteročlano Predsjedništvo, koje se sastoji od po četiri predstavnika ozbiljne i popularne glazbe, te dva predstavnika muzikologa i glazbenih pisaca, izmedu sebe izabire Predsjednika i Dopredsjednika čiji mandati odgovaraju mandatu Predsjedništva, a u pravilu se na tim mjestima smjenjuju predstavnici skladatelja popularne i ozbiljne glazbe. Predsjednik predstavlja Društvo i odgovara za njegovo poslovanje, a Predsjedništvo upravlja Društvom tijekom svog mandata, te za to odgovara Skupštini. Sjednice Predsjedništva se u pravilu održavaju osam do deset puta godišnje. Rad Predsjedništva je volonterski, no članovi imaju pravo na naknadu za prisustvo na sjednicama, te na putne i ostale troškove, ako službeno putuju i predstavljaju Društvo izvan mjesta stanovanja. To isto vrijedi i za Predsjednika i Dopredsjednika.
Glavni tajnik se nalazi na čelu stručne službe Društva, a bira se natjecajem medu redovnim članovima Društva. U pravilu, mandat Glavnog tajnika sukladan je s mandatom Predsjedništva koje ga i izabire, a može se i ponoviti. Kao i Predsjednik, i Glavni tajnik predstavlja Društvo i odgovara za njegovo poslovanje, no angažman Glavnog tajnika uključuje i svakodnevne poslove, odgovornost za funkcioniranje svih zaposlenika, odnosno stručne službe, tako da njegove aktivnosti mnogo dublje sežu u svekolike aspekte funkcioniranja udruge kao poslovnog, socijalnog i kulturnog subjekta. Glavni tajnik može Predsjedništvu predložiti do tri Tajnika (Savjetnika) koji mogu od njega preuzeti određeni poslovni segment. Glavni tajnik za svoj rad prima naknadu.
Nadzorni odbor kontrolira rad Predsjedništva, Glavnog tajnika, službe ZAMPa i ostalih službi HDSa u smislu zakonitosti, usklađenosti sa Statutom, ali i opravdanosti pojedinih poslovnih odluka, odnosno njihovoj kvaliteti. NO u pravilu radi jednom godišnje, kada prouči poslovnu dokumentaciju određenog perioda, te održi nekoliko sjednica. Članovi Nadzornog odbora takoder svoju dužnost obavljaju volonterski.
Uloga Direktora ZAMPa također je definirana Statutom, a njegove se ovlasti ograničavaju na rad službe ZAMPa. Rad direktora ZAMPa kontroliraju Predsjedništvo i Glavni tajnik.
SKUPŠTINA DRUŠTVA
Redovna skupština Društva održava se najmanje jednom godišnje. Svake četvrte godine održavaju se redovni izbori za Predsjedništvo. Pravo glasa imaju svi redovni članovi, te pet pridruženih članova prema kriteriju visine ostvarenih autorskih prava.
PREDSJEDNIŠTVO
Dvanaest članova Predsjedništva (po četiri iz sekcija ozbiljne i popularne glazbe, dva iz sekcije muzikologa i glazbenih pisaca, te dva iz redova pridruženih članova) bira se na četiri godine.
PREDSJEDNIK, DOPREDSJEDNIK
Članovi Predsjedništva izmedu sebe biraju Predsjednika i Dopredsjednika ciji je mandat jednak mandatu Predsjedništva.
GLAVNI TAJNIK
Predsjedništvo raspisuje natječaj za Glavnog tajnika medu redovnim članovima Društva. Mandat Glavnog tajnika u pravilu odgovara mandatu Predsjedništva.
Najviša instanca upravljanja Društvom je Skupština, na kojoj svaki redovni član sudjeluje s jednim glasom. Od 2008. godine u radu Skupštine sudjeluje i ograničen broj pridruženih članova. Redovne Skupštine održavaju se jednom godišnje (obično u lipnju), a po potrebi se mogu sazvati i izvanredne Skupštine. Skupština donosi strateške odluke koje određuju dugoročnu politiku Društva: usvaja izvješća Predsjedništva i Nadzornog odbora, donosi promjene Statuta, no isto tako svaki član može svoje prijedloge iznijeti na Skupštini na kojoj je da ih usvoji ili odbije. Svake četiri godine Skupština je izborna i tada prisutni članovi biraju Predsjedništvo i Nadzorni odbor na četverogodišnji mandat. 2008. godine je izborna.
Deseteročlano Predsjedništvo, koje se sastoji od po četiri predstavnika ozbiljne i popularne glazbe, te dva predstavnika muzikologa i glazbenih pisaca, izmedu sebe izabire Predsjednika i Dopredsjednika čiji mandati odgovaraju mandatu Predsjedništva, a u pravilu se na tim mjestima smjenjuju predstavnici skladatelja popularne i ozbiljne glazbe. Predsjednik predstavlja Društvo i odgovara za njegovo poslovanje, a Predsjedništvo upravlja Društvom tijekom svog mandata, te za to odgovara Skupštini. Sjednice Predsjedništva se u pravilu održavaju osam do deset puta godišnje. Rad Predsjedništva je volonterski, no članovi imaju pravo na naknadu za prisustvo na sjednicama, te na putne i ostale troškove, ako službeno putuju i predstavljaju Društvo izvan mjesta stanovanja. To isto vrijedi i za Predsjednika i Dopredsjednika.
Glavni tajnik se nalazi na čelu stručne službe Društva, a bira se natjecajem medu redovnim članovima Društva. U pravilu, mandat Glavnog tajnika sukladan je s mandatom Predsjedništva koje ga i izabire, a može se i ponoviti. Kao i Predsjednik, i Glavni tajnik predstavlja Društvo i odgovara za njegovo poslovanje, no angažman Glavnog tajnika uključuje i svakodnevne poslove, odgovornost za funkcioniranje svih zaposlenika, odnosno stručne službe, tako da njegove aktivnosti mnogo dublje sežu u svekolike aspekte funkcioniranja udruge kao poslovnog, socijalnog i kulturnog subjekta. Glavni tajnik može Predsjedništvu predložiti do tri Tajnika (Savjetnika) koji mogu od njega preuzeti određeni poslovni segment. Glavni tajnik za svoj rad prima naknadu.
Nadzorni odbor kontrolira rad Predsjedništva, Glavnog tajnika, službe ZAMPa i ostalih službi HDSa u smislu zakonitosti, usklađenosti sa Statutom, ali i opravdanosti pojedinih poslovnih odluka, odnosno njihovoj kvaliteti. NO u pravilu radi jednom godišnje, kada prouči poslovnu dokumentaciju određenog perioda, te održi nekoliko sjednica. Članovi Nadzornog odbora takoder svoju dužnost obavljaju volonterski.
Uloga Direktora ZAMPa također je definirana Statutom, a njegove se ovlasti ograničavaju na rad službe ZAMPa. Rad direktora ZAMPa kontroliraju Predsjedništvo i Glavni tajnik.
SKUPŠTINA DRUŠTVA
Redovna skupština Društva održava se najmanje jednom godišnje. Svake četvrte godine održavaju se redovni izbori za Predsjedništvo. Pravo glasa imaju svi redovni članovi, te pet pridruženih članova prema kriteriju visine ostvarenih autorskih prava.
PREDSJEDNIŠTVO
Dvanaest članova Predsjedništva (po četiri iz sekcija ozbiljne i popularne glazbe, dva iz sekcije muzikologa i glazbenih pisaca, te dva iz redova pridruženih članova) bira se na četiri godine.
PREDSJEDNIK, DOPREDSJEDNIK
Članovi Predsjedništva izmedu sebe biraju Predsjednika i Dopredsjednika ciji je mandat jednak mandatu Predsjedništva.
GLAVNI TAJNIK
Predsjedništvo raspisuje natječaj za Glavnog tajnika medu redovnim članovima Društva. Mandat Glavnog tajnika u pravilu odgovara mandatu Predsjedništva.